Upoznavanje nesvjesnih funkcija

Dating > Upoznavanje nesvjesnih funkcija

Click here: ※ Upoznavanje nesvjesnih funkcija ※ ♥ Upoznavanje nesvjesnih funkcija

Na ovoj radionici Centra za integrativni razvoj kroz niz iskustvenih vježbi osvještavat ćemo koja je stvarna funkcija straha, kako se od njega branimo i što time gubimo, koja stara uvjerenja vezano za osjećaje straha nam više ne služe već nam blokiraju rast, razvoj i željenu promjenu, te kako ući u kontakt sa hrabrosti i zakoračiti u željenom smjeru sa sigurnošću i zdravom brigom za sebe. U tom kontekstu, nije važno koji dio edukacije ćete započeti prvi. Drugim riječima, moguće je da u narednoj godini moramo plaćati mjesečne akontacije, iako je naš ukupni rezultat na osnovu godišnje pore- zne prijave pokazivao da nismo bili dužni platiti porez ili smo ga bili dužni platiti znatno manje nego što bi to bio slučaj da smo posmatrali samo obrazac SPR-1053. Većina verovatno oscilira između toga dvoga, a nekolicina pokušava da ih konsoliduje.

Osnovni problem čovjeka jeste da njega nema u njemu samom. Dakle, svaki cilj koji svjesno želimo, a ipak ga ne možemo postići, dokaz je da u nesvjesnom postoji otpor postizanju tog cilja. C ovjek je prema Boz naumu usmjeren na ostvarenje odgovorne ljubavi s osobom drugog jem spola. Možete li ispuniti svoje potrebe, bez da pritom oštetite postojeće odnose? Nadalje, okrugao lik Platonova pračovjeka i Empeđoklova oKpatpop-a. To što je potisnuto, nije uništeno, pa upravlja ponašanjem stvarajući tako određene simptome neurotičnog reagiranja. S se tic moje teme to su najvaz godine to e nije prije ulaska u brak. Morate napraviti podebljane pogreške.

Kako se nosite s razočarenjem? Nemate ispunjavajući odnos s partnerom, ne osjećate bliskost i razumijevanje?

4-EnisaGolos - Analiza snova predstavlja j e d a n o d glavnih n a č i n a analize ne­ svjesnog.

Hotel Tuzla MOSTAR 13. Hotel Ero ZENICA 14. Hotel Zenica TRAVNIK 15. Hotel Lipa SARAJEVO 20. Hotel Holiday Inn ŠIROKI BRIJEG 21. Hotel Park LIVNO 22. Hotel Park BIHAĆ 23. Apartmansko naselje Aquareumal Seminar se priznaje kao 7 bodova obavezne edukacije certificiranih računovođa i revizora podržan od: AGENCIJA ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI Udruženje društava za leasing u Bosni i Hercegovini Revicon-ova elektronska biblioteka Ostvarite uštedu godišnjom pretplatom! Svi sadašnji i novi korisnici naših elektronskih izdanja sada imaju i mogućnost korištenja elektronske biblioteke! Sve publikacije iz oblasti računovodstva, poreza i dr. Brz i lak pristup putem svih elektronskih uređaja Jednostavno pretraživanje Pristup ranijim izdanjima Vaša članska karta je korisničko ime i šifra! Preuzmite Vaš seminarski materijal u elektronskom obliku! Pregledajte Revicon-ova izdanja na novom mediju Revicon je uveo nove tehnologije i priključio se Google Partnerskom programu za knjige www. Polaznici koji uspješno završe edukaciju dobijaju odgovarajući certifikat koji omogućava obavljanje poslova člana nadzornog odbora i uprave. Za naredni ciklus obavezne edukacije mogu se prijaviti i potencijalni kandidati za članove nadzornih odbora i uprava. Program usavršavanja, podrazumijeva edukaciju u okviru četiri osnovna modula i završni pismeni ispit. D: 5550050001608033 Union banka: 1020500000075755 ProCredit banka d. Banjaluka: 5673831100002975 Sparkasse Bank d. Molimo Vas da nam odmah javite pro- mjene Vaših podataka adresa, telefon, faks, kontakt osoba kako biste uredno primali naš časopis, priručnike i druga izdanja i obavijesti. Uredništvo: ++ 387 33 72 05 84 Pretplata: ++ 387 33 72 05 87 Marketing: ++ 387 33 72 05 91 Računovodstvo: ++ 387 33 72 05 88 Savjetodavni servis: ++ 387 33 72 05 80 ISSN 1512-519x Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. GodiŠnJa porEzna priJava vlaSniKa SaMoSTalnih dJElaTnoSTi 22 Mirela Mašić, dipl. Jozo PiljićTranSFErnE CiJEnE u odnoSiMa povEzanih druŠTava 59 Mirko Radić, dipl. MJEniCa: priMoprEdaJa i KnJiGovodSTvEno EvidEnTiranJE 70 doc. Nezir HuseinspahićFinanSiJSKi izvJEŠTaJi u FunKCiJi MarKETinG METriKE revizija 78 Dr. Mile Stanišić Svrha i CilJEvi uvodnoG i zavrŠnoG SaSTanKa rEvizora Sa MEnadŽMEnToM SubJEKTa rEviziJE 88 Miro Galić proCJEna riziKa i rizični proCESi i područJa JavnE poTroŠnJE u bih savjeti 102 Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike evropske integracije 121 Mr. Biljana SavićCarinSKa i nECarinSKa zaŠTiTa u EvropSKoJ uniJi menadžment 134 Prof. Aziz Šunje i Emir Kurtić, dipl. KulTuralna oGraničEnJa u TEoriJaMa MEnadŽMEnTa drugi dio aktualnosti 141 nE propuSTiTE roKovE!!! Koji ga je u sitne sate posudio od Kože. Pita mali Mujo bâbu: Bâbo, bâbo, koje su boje šljive? A zašto su ove crvene? Zato što su zelene! Kao požar: mislite da ste ga savladali, a on opet bukne iz neke zaostale iskre. Iskra prva zaostala iz vremena ranijih propisa : otpis potraživanja. No, pojedina ovlaštena lica PU ili da kažem: usijane glave? Pravilnika, sumnjiva i sporna potraživanja priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznom bilansu ako je obveznik poreza ispunio ili preduzeo bar jednu od mjera propisanih u članu 14. To znači da porezni obveznik može, na osnovu tužbe da otpiše sumnjivo i sporno potraživanje i prije roka od godine dana ili obratno — nakon godine dana i bez tužbe da otpiše takvo potraživanje. Psiha usijanih glava je, među- tim, bar prostoproširena... Ali, ovdje se radi o propisima o porezu na dobit! Ako su propisi o porezu na dobit htjeli da na ovaj način sti- mulišu sve one koji prihode ostvaruju iz inostranstva a jesu! Dalje: šta ćemo sa prihodima iz inostranstva od povezanih pravnih lica? Ti prihodi se i po kontnom planu i u Aneksu iskazuju u sklopu svih prihoda od svih povezanih pravnih lica i domaćih i stranih! Sve dok i one nedozrele šljive ne poplave. Milan Dmitrović Usput: Kako li u statistici kad obrađuju Aneks znaju koliko je ino prihoda sadržano unutar pozicija prihoda od povezanih lica? POrezni biLanS: U koloru i ostalim bojama p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. U tim slučajevima, svi ti njegovi dohoci se prijavljuju i oporezuju kao cjelina. I dohodak vlasnika samostalnih djelatno- sti u svim svojim oblicima ima određene pro- bleme, ali je, iako izuzetno raširen, zasjenjen kada je u pitanju pažnja koja mu se posve- ćuje. Širom Federacije BiH postoji na dese- tine hiljada vlasnika samostalnih djelatnosti koji moraju izvršavati svoje porezne obaveze, a otvorenih pitanja i ovdje ima dosta. Nema sumnje da bi se to moralo uzeti u obzir kada se pristupi budućim izmjenama propisa o po- rezu na dohodak. U ovom dijelu godine je posebno aktuelna priča o godišnjim poreznim prijavama. U rani- jim brojevima našeg časopisa ste mogli dosta čitati o obrascu godišnje prijave poreza na do- hodak GPD-1051 , odnosno ko je, kada i kako popunjava. Ovom prilikom će nešto detaljnije biti riječi o godišnjoj prijavi vlasnika samostal- ne djelatnosti. Utvrđivanje dohotka Vlasnik samostalne djelatnosti bilo da je ona registrovana kao osnovna, dopunska ili dodatna djelatnost je porezni obveznik za do- hodak koji ostvari na taj način, tj. Moglo bi se reći da je vlasnik samostalne djelatnosti porezni obveznik kao i svaki drugi. Reći nešto takvo ne bi bilo pogrešno, mada se nikako ne smiju zanemariti i neke specifičnosti koje se vežu za dohodak od samostalne djelatno- sti. Vlasnici su porezni obveznici kao i svi drugi u onom dijelu koji ih obavezuje na podnoše- nje godišnje porezne prijave, što podrazumijeva osnovna prava i obaveze koje to prate, dok su specifičnosti više tehničke prirode i uglavnom se odnose na utvrđivanje samog dohotka, tj. Jedna od ključnih postavki, a koju je jako važno prihvatiti, jeste da vlasnici samostalne djelatnosti, kada podnose svoju godišnju po- reznu prijavu, ne nastupaju samo kao vlasni- ci djelatnosti. Oni prilikom podnošenja go- dišnje porezne prijave, naravno, nastupaju i kao vlasnici, ali prvenstveno kao fizička lica — porezni obveznici koji su, možda, u dotič- noj godini ostvarivali i druge vrste dohotka. Nije rijetkost da neko, na primjer, pored re- gistrovanog obrta ima i druge izvore dohotka. Možda je neko ko ima registrovanu dopun- sku ili dodatnu djelatnost uporedo i zapo- slen u nekom preduzeću u kojem prima pla- ću. Možda uporedo ostvaruje i dohodak od iznajmljivanja imovine. Možda je u toj godini imao i primanja od tzv. U tim slučajevima, on sve te dohotke posmatra kao cjelinu, a uloga vla- snika samostalne djelatnosti je samo jedan od likova u čitavoj priči, baš kao što se i dohodak od samostalne djelatnosti utapa u ukupan do- hodak tog fizičkog lica. Dohodak koji vlasnici ostvare kroz svo- ju samostalnu djelatnost bilo osnovnu, do- punsku ili dodatnu upisuje se u posebno predviđena polja godišnje prijave GPD- 1051. Razumljivo, prethodno moramo utvrditi iznos tog dohotka od samostalne djelatnosti, što se vrši kroz obrazac SPR- 1053 u koji se unose svi prihodi i rasho- di ostvareni u prethodnoj godini. Obrazac SPR-1053 se popunjava na godišnjem nivou p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Popunjavanje SPR- 1053 je prilično jednostvano onda kada su svi ti podaci spremni. Poduzetnik, pored osnovnih ličnih podata- ka i podataka o registrovanoj djelatnosti dio 1 , u obrazac SPR-1053 treba upisati sve ostvarene prihode raspoređene po vrstama u pet polja u dijelu 2 obrasca i sve rashode raspoređene po vrstama u šest polja u dijelu 3 obrasca. Pojednostavljeno, dohodak od samostalne djelatnosti je razlika između prihoda i rashoda te djelatnosti. No, taj dohodak i nije tako jed- nostavno utvrditi. Nije moguće priznati bilo kakav rashod kao osnov za umanjenje dohotka a samim tim i poreza na dohodak. U propisima je jasno naglašeno da se kao osnov za umanjenje porezne osnovi- ce mogu uzeti samo rashodi koji su izričito i direktno povezani sa obavljanjem te samo- stalne djelatnosti. Propisi su dali određene smjernice šta se i u kojoj mjeri priznaje kao rashod u ovom smislu. Sasvim logično, nabavke robe i repro- materijala, bruto plaće zaposlenih, plaćeni do- prinosi i za vlasnika i za zaposlene , naknade, takse i slične stavke rashoda se u potpunosti priznaju. Neki rashodi, kao što su oni koji su nastali po osnovu oglašavanja, donacija ili reprezentacije, se priznaju u određenom pro- centu, a postoje i oni rashodi koji se ne mogu priznati ni u kom dijelu. Takvi su prvenstveno nedokumentovani i neopravdani rashodi, kao i svi rashodi koji nisu izričito vezani za obavlja- nje samostalne djelatnosti. Nedorečenosti i potreba za izmjenama i dopunama propisa o utvrđivanju i oporezivanju dohotka od samostalnih djelatnosti U poreznoj praksi se, međutim, nerijetko os- porava i mnogo više rashoda od onoga što je u propisima navedeno kao nepriznati rashodi i to je, vjerovatno, najveći problem u primjeni propisa kod dohotka od samostalne djelatno- sti. Upravo u tom dijelu bi trebalo poraditi na izmjenama, dopunama i poboljšanjima Zako- na o porezu na dohodak i pratećeg Pravilnika. Propisi u tom dijelu nisu ni izbliza dovoljno precizni ni dorečeni, a u mnogim slučajevima u praksi inspekcija postupa strožije nego je u samom propisu rečeno tj. Najviše problema proizlazi iz neshvatanja spe- cifične uloge vlasnika samostalne djelatnosti. No, to je već priča koja nas odmiče od osnovne teme. Prihodi i rashodi se evidentiraju tokom cijele godine, onako kako se naplaćuju, odnosno plaća- ju. Evidentiranje prihoda i većine rashoda se vrši po tzv. Rekli samo da bi jednostavna razlika to dvoje bio pojednostav- ljen pristup računanja dohotka. To obično i jeste tako, s tim da je stvarni dohodak od samostalne djelatnosti, koji će kasnije poslužiti kao osnovica za porez, ponekad i rezultat koji dobijemo tek nakon nekih naknadnih korekcija. Naime, svi oni rashodi koji su napravljeni i evidentirani, a koji se ipak ne mogu priznati što smo malo- prije spominjali, a opširnije se pisalo više puta ranije , sada trebaju biti izuzeti iz ove računice i za taj iznos će se uvećati oporezivi dohodak. Iskazani rezultat može biti pozitivan ili nega- tivan, te od toga djelimično zavisi da li će postojati obaveza za porez na dohodak. Kažemo djelimič- no, jer ovaj poduzetnik tek treba popuniti godiš- nju prijavu poreza na dohodak u kojoj će se utvr- diti eventualno postojanje te obaveze. Kada bismo posmatrali samo ovu djelatnost, negativan rezultat bi nas mogao dovesti do zaključka da nema po- reza. No, to ne mora nužno biti tako i to ćemo vidjeti vrlo brzo kada se bude govorilo o godišnjoj poreznoj prijavi. Recimo da je tako uglavnom onda kada je posmatrana djelatnost jedini izvor dohotka tog fizičkog lica. Međutim, postojanje porezne obaveze fizičkog lica je u direktnoj vezi i sa mogućim postojanjem drugih izvora dohotka koji zajedno čine jednu veliku sliku. Iskazani rezultat u polju 28 obrasca SPR- 1053 , pozitivan ili negativan, se nakon utvrđiva- nja upisuje u godišnju poreznu prijavu i tada će se, zajedno sa mogućim drugim vrstama dohotka koje je taj pojedinac ostvarivao u posmatranoj godini, utvrditi konačna porezna obaveza. Pri tome će obrazac SPR-1053 poslužiti kao obave- zan prilog zajedno sa PLDI-1043 uz godišnju poreznu prijavu jer se preko njega dokazuju svi prijavljeni podaci. Akontacija poreza na dohodak Vlasnici samostalnih djelatnosti plaćaju po- rez na dohodak na specifičan način, drugačiji od većine drugih obveznika poreza na dohodak. Konkretno, oni tokom godine slično kao i pre- duzeća - pravna lica plaćaju unaprijed utvrđene mjesečne akontacije poreza. Tako vlasnik samo- stalne djelatnosti, u stvari kao i preduzeće , po- rez plaća unaprijed, a država na taj način ranije dolazi do svojih prihoda. Međutim, ukupne mjesečne akontacije po- reza koje su uplaćene tokom godine se, u pravilu, ne podudaraju sa stvarnom poreznom obavezom za tu godinu, koja će biti utvrđena tek po isteku godine. Razlog za to nepoklapanje leži u samom načinu računanja mjesečne akontacije, gdje se kao osnovica uvijek uzima rezultat iz prethod- ne godine, pa vlasnik na osnovu toga uplaćuje određeni iznos do svakog 15-og u mjesecu. Tek kada se početkom naredne godine utvrdi kona- čan dohodak poreznog obveznika, biće poznato da li je to bilo dovoljno ili je potrebno možda čak i doplatiti neki iznos poreza. Zakonodavac, dakle, polazi od pretpostavke da će neka djelatnost i u narednoj godini ostva- riti sličan rezultat. Metoda računanja akontacije je vrlo jednostavna. Porezna obaveza iz prošle go- dine 10% dohotka od samostalne djelatnosti iz polja 28 obrasca SPR-1053 se dijeli sa brojem mjeseci prošle godine u kojima je djelatnost radi- la. Ukoliko je djelatnost osnovana u toku godine, npr. Ipak, u većini slučajeva će se porezna obaveza dijeliti sa dvanaest, jer su djelatnosti uglavnom bile registrovane svih dvanaest mjeseci u godini. Prema tome, rezultat poslovanja je osnov za po- rez u toj godini, a porez za tu godinu je osnov za mjesečnu akontaciju u narednoj. Za te svrhe će poslužiti popunjena specifikacija SPR-1053 za taj period i godišnja porezna prijava obrazac GPD-1051. U godišnjoj poreznoj prijavi će se uzeti u obzir stvar- ni rezultat za posmatranu godinu, shodno tome će biti formirana i odgovarajuća porezna obaveza, a to će se potom uporediti sa već uplaćenim akonta- cijama. Ukoliko se pokaže da to nije dovoljno tj. Ako se pokaže da je poduzetnik kroz mjesečne akontacije platio više nego što se utvrdi da je trebalo, razliku može po- traživati od kantona opcija povrata ili preusmje- riti za izmirivanje budućih poreznih obaveza pa neko vrijeme ne mora plaćati akontacije poreza, sve dotle dok je u preplati. Određene dileme u praksi nastaju zbog toga što se iznos mjesečnih akontacija utvrđuje isklju- čivo na osnovu prošlogodišnjeg rezultata posma- trane djelatnosti, a bez uzimanja u obzir nekih mogućih i realnih umanjenja lični odbitak, gubitak iz ranijih godina. Može se desiti i to prilično često da konačan rezultat u godišnjoj poreznoj prijavi GPD-1051 pokaže da to fizičko lice uopšte nema obaveza za porez na dobit za tu godinu, ali da, kada se posmatra isključivo njego- va samostalnu djelatnost bez drugih dohodaka, te ličnih i drugih odbitaka , postoji pozitivan re- zultat zbog kojeg će postojati i obaveza plaćanja mjesečnih akontacija u narednih dvanaest mje- seci. Drugim riječima, moguće je da u narednoj godini moramo plaćati mjesečne akontacije, iako je naš ukupni rezultat na osnovu godišnje pore- zne prijave pokazivao da nismo bili dužni platiti porez ili smo ga bili dužni platiti znatno manje nego što bi to bio slučaj da smo posmatrali samo obrazac SPR-1053. Izvor ovog problema jeste u tome što se iznos mjesečne porezne akontacije utvrđuje upravo i samo na osnovu obrasca SPR-1053, tj. Naravno, ako je rezultat poslovanja u polju 28 obrasca SPR-1053 negativan, u narednoj godini neće biti obaveze plaćanja mjesečnih akontacija. Inače, obaveza plaćanja akontacija postoji za sve vlasnike samostalnih djelatnosti, osim za one koji su tek započeli obavljanje neke djelatnosti. Oni i nemaju rezultat iz prethodnog perioda na osnovu kojeg bi akontacija bila izračunata. Stoga oni u prvoj godini poslovanja istu neće ni plaćati, a porez za čitavu godinu će platiti po njenom iste- ku i na osnovu godišnje porezne prijave. Tek tada će im rezultat za tu prvu godinu poslovanja poslu- žiti kao polazna tačka u računanju mjesečne akon- tacije koju će plaćati u drugoj godini poslovanja. Zajedničko obavljanje djelatnosti Iako nije toliko rašireno u praksi, obrtnič- ku i srodne djelatnosti može osnovati i obavljati više osoba. Dakle, nije nužno da pojedinac bude i jedini vlasnik djelatnosti. Dva ili više partne- ra se može okupiti oko neke ideje i osnovati tzv. Ista su pravila poslovanja, iste su obaveze vođenja knjiga i evi- dencija koje se popunjavaju na identičan način, a isti je i način plaćanja poreza. Ipak, postoje neke specifičnosti na koje treba obratiti pažnju. Sama činjenica da postoji više od jednog vla- snika dovodi do nedoumice ko i kako prijavljuje porez. U za- jedničkoj djelatnosti je malo kompleksnije. Na- ime, ne mogu svi vlasnici prijavljivati rezultat te djelatnosti kao svoj, jer bi se tako doveli u situa- ciju dvostrukog ili višestrukog prijavljivanja istog dohotka. Na primjer, ukoliko su dva vlasnika, oni mogu rezultat dijeliti u omjeru 50 : 50, a mogu to učiniti i u bilo kojem drugom za koji postoji uzajamna saglasnost. Za takve slučajeve je propisan obrazac GPZ- 1052 Godišnja prijava dohotka od zajedničkog p o r e z i porezni savjetnik ožujak 2012. Također, par- tneri moraju imenovati jednog od njih kao nosio- ca djelatnosti to ne može biti nerezidentno fizič- ko lice. On je taj koji će istupati ispred djelatnosti i vršiti osnovno prijavljivanje dohotka ostvarenog na ovaj način, a kasnije će svaki od vlasnika pod- nijeti vlastitu godišnju poreznu prijavu obrazac GPD-1051 kao zasebno fizičko lice. Nosilac djelatnosti mora predati popunjen obrazac GPZ-1052 u Poreznu upravu u mjestu sjedišta djelatnosti, i to do kraja drugog mjeseca. Međutim, da bi mogao unijeti sve tražene podat- ke, neophodno je da prethodno bude popunjena ranije spomenuta specifikacija SPR-1053. Iz nje se prepisuje utvrđeni dohodak od posmatrane djelatnosti u dio 3 obrasca GPZ-1052 , a onda se ispod toga raspoređuje po vlasnicima. Svaki od vlasnika će kasnije u godišnjoj poreznoj prijavi prijavljivati samo svoj dio u ukupnom rezulta- tu. Ako nekim ugovorom možda nije previđen omjer raspodjele, uzima se da svakome pripada jednak dio. Kao i podnošenje ove prijave, i plaćanje mje- sečnih akontacija je obaveza nosioca djelatnosti ispred djelatnosti, a ne ispred sebe kao fizičkog lica. Tu je važno naglasiti da se i ti iznosi dijele između partnera po istom ključu raspodjele. Dohodak i umanjenja osnovice Osnovna prijava u sistemu poreza na do- hodak je Godišnja prijava poreza na dohodak, obrazac GPD-1051. To je prijava koju veliki broj poreznih obveznika mora podnijeti Poreznoj upravi FBiH. Neki su to dužni učiniti po sili za- kona, ali i neki koji to nisu dužni će se, ipak, od- lučiti na takav korak jer je ovo način da se isko- riste određena prava. Poduzetnici spadaju u ovu prvu grupu. Drugim riječima, poduzetnici uvi- jek moraju podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, bez obzira na sve lične ili okolnosti poslovanja. GPD-1051 je obrazac putem kojeg fizičko lice — podnosilac — obveznik poreza na dohodak prijavljuje sve vrste oporezivog dohotka koje je ostvarivalo u prethodnoj godini, izuzev onih dohodaka na koje se porez koji je plaćen u toku godine smatra konačno plaćenim porezom. U tom smislu, dohodak od samostalne djelatnosti je, potencijalno, samo jedan od oporezivih doho- daka koje treba prijaviti u godišnjoj poreznoj pri- javi. Ta vrsta dohotka se, naravno, svakako mora prijaviti. Međutim, ako je poduzetnik paralelno sa obavljanjem ove djelatnosti ostvarivao i neke druge vrste oporezivih dohotka, i njih je dužan upisati u istu godišnju poreznu prijavu. U godišnjoj poreznoj prijavi GPD-1051 se, dakle, objedinjuju sve vrste ostvarenih oporezivih dohodaka, ali i sva umanjenja i olakšice odbici na koja taj porezni obveznik ima pravo. Primjera radi, možda je poduzetnik istovre- meno i zaposlenik u nekom preduzeću a samo- stalnu djelatnost obavlja kao dopunsko ili dodat- no zanimanje. On će u obrazac svoje godišnje porezne prijave GPD-1051 tada unijeti i doho- dak od te djelatnosti po SPR-1053 i sve svoje plaće po obrascu GIP-1021. Isto tako, u obra- zac godišnje porezne prijave GPD-1051 se unose i eventualno ostvareni dohodak od iznajmljiva- nja pokretne ili nepokretne imovine, dohodak od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava i dohodak od tzv. Sve to zajedno čini oporezivi dohodak tog fizičkog lica za tu godinu. Kada su u pitanju samostalni preduzetnici, Godišnja prijava poreza na dohodak GPD-1051 je i jedini način da se utvrdi njihova konačna i stvarna godišnja poreza obaveza. Ono su tokom godine plaćali mjesečne akontacije, no prava pore- zna obaveza se može utvrditi tek po isteku godine i nakon što se u obzir uzmu svi potrebni elementi. Ostvareni dohodak od samostalne djelatno- sti je zabilježen u obrascu SPR-1053 polje 28. Preduzetnik taj iznos sada treba upisati u godiš- nju poreznu prijavu GPD-1051 polje 9 ili 10. Ipak, možda i najvažnija stvar za preduzet- nike u svemu ovome jeste činjenica da oni tek u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi mogu i trebaju iskazati i sve odbitke na koje imaju pravo kako one lične odbitke za sebe i izdržavane članove svoje uže porodice tako i one dodatne zdrav- stveni troškovi, kamate za stambene kredite i pre- mije za životno osiguranje. Osnovni preduslov za to je da posjeduju poreznu karticu, izdatu od Porezne uprave, koja sadrži podatke o njihovom faktoru ličnog odbit- ka koji zavisi od konkretnih okolnosti i broja izdržavanih članova porodice. Faktor iz pore- zne kartice direktno opredjeljuje koliki će biti iznos godišnjeg odbitka, no taj iznos opredjeljuje i vrijeme za koji porezna kartica važi. Ukoliko je vlasnik, eventualno, zakasnio sa zahtjevom za izdavanje porezne kartice, direktno je sam sebi umanjio iznos odbitka, imajući u vidu da se može koristiti samo za period u kojem porezna kartica važi. Iz ovoga slijedi da obrtnici i vlasnici drugih samostalnih djelatnosti ne samo da imaju oba- vezu podnošenja godišnje porezne prijave GPD- 1051 već zasigurno imaju i interes u tome. Na taj način oni će, pored ostvarenog dohotka, u tu prijavu-obrazac upisati i sve svoje odbitke, kao i već uplaćene akontacije poreza na dohodak, te će nakon svega toga često doći do takvog konačnog rezultata po kome ne samo neće imati obavezu za uplatu dodatnog poreza na dohodak nego će, naprotiv upravo zbog tek sada korištenog prava na odbitke , imati preplatu tog poreza. Pored ličnih odbitaka za sebe i izdržavane članove svoje uže porodice, i ovi porezni obvezni- ci mogu kroz godišnju poreznu prijavu iskoristiti i pravo na dodatne odbitke predviđene u propi- sima: uplate na ime dobrovoljnog životnog ili penzionog osiguranja; dokumentovane troškove liječenja, nabavke lijekova i ortopedskih poma- gala; kao i plaćene kamate bankama na stambe- ne kredite kojima se prvi put rješava stambeno pitanje poreznog obveznika. Dokazivanje ovih dodatnih odbitaka u godišnjoj poreznoj prijavi nije jednostavno, ali o tome smo već pisali ranije. Ključno je da to pravo postoji i da ga niko ne smije osporavati samo zbog toga što se radi o vla- sniku samostalne djelatnosti tj. Isto važi i za lični odbitak iz porezne kartice. Kada govorimo o mogućnostima za uma- njene konačne godišnje porezne obaveze, nika- ko se ne smije zaboraviti da vlasnici samostalnih djelatnosti imaju i pravo na korištenje - prenos gubitaka od obavljanja samostalne djelatnosti iz prethodnih godina. Doduše, nekada se može dogoditi da mu to i nije potrebno. Konačna porezna obaveza Kada se unesu svi podaci o svim oporezivim dohocima i eventualnim prenesenim gubicima dio 2, tj. Nominalno, ta obaveza iznosi 10% na razliku iz- među ukupnog godišnjeg oporezivog dohotka i svih odbitaka za posmatranu godinu. No, to još uvijek ne znači da tako dobi- jeni iznos poreza treba i platiti. Tek kada se i to oduzme od iznosa obraču- natog poreza koji je iskazan na rednom broju 27 prijave, stiče se konačna slika o tome da li postoji obaveza dodatne uplate poreza na dohodak za tu godinu ili je poreza već plaćeno više nego što je trebalo, pa postoji preplata poreza za tu godinu. Ako se po prijavi pokaže da porez treba do- platiti što kod samostalnih preduzetnika i nije čest slučaj , to je potrebno učiniti najkasnije do roka za podnošenja sâme godišnje porezne prija- ve tj. Porez se plaća prema mjestu u kojem se podnosi prijava, na račun javnih prihoda budžeta nadležnog kantona i uz vrstu prihoda 716117. Eventualni dodatni porez, stoga, i nije porez na dohodak od samostalne djelatnosti čak i onda kada je to tom poreznom obvezniku jedina vrsta dohotka , nego i preduzetnik svoj porez na osnovu godišnje porezne prijave plaća kao pojedinac — fizičko lice. Ukoliko godišnja porezna prijava pokaže da je već plaćeno više poreza nego što je to bilo po- trebno, tj. Za samostalne preduzetnike je, iz puno ra- zloga, mnogo povoljnija varijanta a , tj. Uglavnom će se ta prijava podnositi u općini prebivališta tog obveznika, koja je najčešće i općina u kojoj je registrovana njegova samostalna djelatnost. Izuzetak je situacija u kojoj porezni obveznik obavlja obrtničku djelatnost i ništa drugo u op- ćini različitoj od općine svog prebivališta i pri tome ne ostvaruje druge vrste dohotka. Tada se prijava GPD-1051 predaje u općini sjedišta obr- ta. Međutim, ako pored obrta ima i druge izvore dohotka koji se unose u prijavu GPD-1051, go- dišnja porezna prijava se i tada podnosi u općini prebivališta. Dohodak od nesamostalne djelatnosti - 9. Dohodak od samostalne djelatnosti 4. Dohodak od poljoprivrede i šumarstva - 11. Dohodak od iznajmljivanja imovine - 12. Dohodak od vremenski ograničenog ustupa- nja prava - 13. Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti - 14. Poslovni gubitak iz ranijih godina - 17. Ukupan oporezivi dohodak 4. Uvećanje ličnih odbitaka za dobrovoljno osiguranje - 20. Uvećanje ličnih odbitaka za zdravstvene troškove - 21. Uvećanje ličnih odbitaka za kamate na stam- bene kredite - 22. Ukupan dohodak za godinu 4. Osnovica poreza na dohodak 900,00 27. Iznos porezne obaveze 90,00 28. Umanjenje poreza po članu 35. Porez po odbitku - 30. Uplaćene akontacije poreza 360,00 31. Plaćeni porez u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji BiH - 32. Razlika za doplatu + ili povrat - - 270,00 preplata Ovaj poduzetnik je za rezultat ostvaren u po- smatranoj godini bio dužan platiti 90 KM pore- za na dohodak. Međutim, kroz uplate mjesečnih akontacija je već uplatio 360 KM tako da sada nema obavezu doplate poreza. Njegova nova mjesečna akontacija na osnovu rezultata za 2011. U ovom slučaju, ako se preplata poreza u iznosu od 270 KM prenese u naredni period, akon- tacije se neće morati plaćati punih sedam mjeseci. Primjer 2: Osnovni elementi za 2011. Dohodak od nesamostalne djelatnosti - 9. Dohodak od samostalne djelatnosti 4. Dohodak od poljoprivrede i šumarstva - 11. Dohodak od iznajmljivanja imovine - 12. Dohodak od vremenski ograničenog ustupa- nja prava - 13. Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti - 14. Ukupan oporezivi dohodak za 2011. Uvećanje ličnih odbitaka za dobrovoljno osiguranje - 20. Uvećanje ličnih odbitaka za zdravstvene troškove - 21. Uvećanje ličnih odbitaka za kamate na stam- bene kredite - 22. Ukupan dohodak za godinu 2. Osnovica poreza na dohodak 0,00 27. Iznos porezne obaveze 0,00 28. Umanjenje poreza po članu 35. Porez po odbitku - 30. Uplaćene akontacije poreza 0,00 31. Plaćeni porez u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji BiH - 32. Razlika za doplatu + ili povrat - 0,00 p o r e z i porezni savjetnik ožujak 2012. Primjer je donekle sličan prethodnom dohodak od samostalne djelatnosti za 2011. Pošto njegov godišnji lični odbitak iznosi 3. Na žalost, on taj neiskorišteni lični odbitak ne može prenijeti u 2012. Naime, propisi o porezu na dobit pa i sam obra- zac prijave GPD-1051 ga obavezuju da porezne gubitke prenosi i koristi sukcesivno, tj. Primjer 3: Osnovni elementi za 2011. B OPIS IZNOS 8. Dohodak od nesamostalne djelatnosti 12. Dohodak od samostalne djelatnosti 4. Dohodak od poljoprivrede i šumarstva - 11. Dohodak od iznajmljivanja imovine 3. Dohodak od vremenski ograničenog ustupa- nja prava - 13. Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti - 14. Poslovni gubitak iz ranijih godina - 17. Ukupan oporezivi dohodak za 2011. Uvećanje ličnih odbitaka za dobrovoljno osiguranje - 20. Uvećanje ličnih odbitaka za zdravstvene troškove - 21. Uvećanje ličnih odbitaka za kamate na stambene kredite - 22. Ukupan dohodak za godinu 19. Osnovica poreza na dohodak 14. Iznos porezne obaveze 1. Umanjenje poreza po članu 35. Porez po odbitku - 30. Uplaćene akontacije poreza 200 + 840 + 336 1. Plaćeni porez u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji BiH - 32. Razlika za doplatu + ili povrat - 70,00 U ovoj poreznoj prijavi je iskazan ukupan oporezivi dohodak ovog fizičkog lica, iz svih izvo- ra, kao i njegov ukupan godišnji lični odbitak. Isto tako, zbirno su iskazani i iznosi pore- za koji je već plaćen porez na plaću, akontacije za samostalnu djelatnost i akontacije poreza po osnovu iznajmljivanja imovine. Kada se sve sabere i oduzme, dobije se da ovaj porezni obveznik ima obavezu da, uz svo- ju godišnju prijavu GPD-1051 za 2011. Posljednjih godina svjetska ekonomska kriza je prourokovala značajne poremećaje kako na svjetskom tako i na domaćem tržištu. Došlo je do smanjenja prihoda i obima poslovanja zbog čega je znatan broj poslovnih subjekata dospio u stanje nelikvidnosti. Zbog takve situacije, kao i zbog lakše i sigurnije naplate poreznih obaveza, poseže se i za mjerom reprogramiranja poreznog duga, kao jednokratnom mjerom pomoći poreznim obveznicima koji imaju pro- blem sa likvidnošću. Ovaj tekst je osvrt na rješenja koja ti propisi u RS daju u pogledu mogućnosti odgode plaćanja poreznih obaveza. I pored želje da plate dospjele obaveze za poreze, doprinose i druga propisana davanja, često u tome ne uspijevaju iz raznih ra- zloga, a jedan od njih je i problem ne naplaći- vanja svojih potraživanja, s obzirom na činjenicu da je stanje opće nelikvidnosti i nesolventnosti prisutno kod gotovo svih sudionika u poslovnim odnosima. Služba za reviziju javnog sektora RS je, u iz- vještaju o poslovanju Poreske uprave RS za 2010. Naime, u ovom izvještaju je konstatovano da nije bilo utvrđenih kriterija za odgađanje plaćanja poreznih obaveza pravnim osobama, pa su ti rokovi bili šest, a u pojedinim slučajevim i 12 mjeseci. Tim ugovorima je od- gođeno plaćanje oko devet miliona KM poreza. Međutim, ostalo je nejasno po kojim kriterijima su ta preduzeća dobila tu privilegiju, jer, kako re- vizija ističe, nisu postojali jasni kriteriji za odo- bravanja privremenog oslobađanja od plaćanja poreza, kao i za produžavanje roka plaćanja. Naime, po ranijem važećem Zakonu o Po- reskoj upravi RS, bile su propisane sljedeće mo- gućnosti produženja roka za izmirenje poreznih obaveza: - za dospjele obaveze prema budžetu RS rok se mogao produžiti na period do 15 godi- na, odnosno najviše 180 jednakih mjesečnih anuiteta, računajući od dana početka otpla- te, sa mogućnošću produženja grace perioda najviše do dvije godine; te - za dospjele obaveze prema vanbudžetskim fondovima RS produženje roka se moglo odobriti na period do osam godina najviše 96 jednakim mjesečnih anuiteta , računajući od dana početka otplate, s mogućnošću grace perioda najviše do dvije godine. Rok za izmirenje obaveze se mogao produžiti samo pod uslovom da će to produženje značiti olakšanje naplate porezne obaveze. Na obavezu za koju se produžava rok Poreska uprava RS je obračunavala i naplaćivala kamatu. Produže- nje roka za izmirenje obaveza se, po odobrenju zahtjeva poreznog obveznika koje je upućivalo Ministarstvu finansija RS, zaključivalo u obliku pismenog sporazuma sa Poreskom upravom RS. Međutim, uslovi i kriteriji pod kojima se odo- bravalo produženje roka plaćanja nisu bili jasno definisani od Poreske uprave, na šta je i odbor za reviziju javnog sektora skretao pažnju u svojim izvještajima u prethodnom periodu. Novim Zakonom o poreznom postupku RS, koji je na snazi od 01. Smisao ovakvih mjera je da se pomogne po- slovnim subjektima i da se potakne održivost aktivnosti poreznih obveznika u trenutnim oko- lonostima. U nastavku dajemo osvrt na odredbe Zakona i Uredbe kojima je uređena mogućnost odgađanja plaćanja poreznih obaveza u Republi- ci Srpskoj. Uslovi za odgodu plaćanja poreznih obaveza Kako bi naplatila poreznu obavezu od po- reznog obveznika koji istu nije u cijelosti ili dje- limično prijavio ili, nakon dospjelosti, istu nije izmirio, Poreska uprava RS takvom poreznom obvezniku dostavlja opomenu o vrsti i iznosu dospjele porezne obaveze ili sporednog poreznog davanja. PU RS na taj način opominje poreznog obveznika da prijavi neprijavljenu ili izmiri dospjelu poreznu obavezu. Ovakvu opomenu Poreska uprava RS šalje poštom, elektronskom poštom ili telefonom, a ukoliko se dostavlja po- sredstvom telefona, službeno lice Poreske uprave p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Ukoliko porezni obveznik ni pored opomene Poreske uprave RS ne izmiri svoju dospjelu pore- znu obavezu, jer nije u mogućnosti da je izmiri, Zakonom o poreskom postupku RS predviđena je mogućnost odgode plaćanja u određenom iznosu i pod određenim uslovima. Odgodu plaćanja dospjele porezne obaveze porezni obveznik može ostvariti u cijelosti ili dje- limično, ukoliko na dan dospjelosti te porezne obaveze njeno plaćanje može poreznog ob- veznika dovesti u tešku materijalnu situaciju koja bi otežala dalje poslovanje i ugrozila poslov- ni opstanak tog poreznog obveznika. Pod poreznim obavezama koje mogu biti predmet odgode plaćanja podrazumijevaju se: - porezi, kao svaka obaveza plaćanja koju je pore- zni obveznik dužan platiti u korist budžeta RS, općina, gradova i fondova, a koja predstavlja ne- povratno, prinudno davanje, a čija je kontrola i naplata u nadležnosti Poreske uprave RS i - sporedna porezna davanja koja uključuju sva- ku obavezu plaćanja u korist budžeta RS, op- ćina, gradova i fondova, proistekla iz obaveze plaćanja poreza, uključujući kamatu na porez, troškove postupka i druga plaćanja koja su u skladu sa poreznim propisima, a čije je kon- trola i naplata u nadležnosti Poreske uprave RS. Preduslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se porezna obaveza mogla odgoditi jesu sljedeći: 1. Poreska uprava RS mora izdati rješenje o plaćanju poreznih obaveza, u skladu sa čla- nom 40. Zakona o poreskom postupku; 2. Period odgode plaćanja poreznih obaveza Rješenje koje donosi ministar finansija RS, odnosno direktor Poreske uprave RS može se odobriti kao: 1. Ukoliko se radi o prvom slučaju, tj. U drugom slučaju, kada se odobrava plaća- nje na rate, odobrenje periodičnog plaćanja ne može biti duže od tri godine tj. Naime, porezni obveznik mora prethodno izmiriti sve dospjele pojedinačne obaveze po osnovu dopri- nosa za zaposlene kojima u periodu trajanja odgode dospijeva neko od prava iz penzijskog i socijalnog osiguranja, a koja se vezuju za pla- ćanje doprinosa. Vri- jednost tih sredstava ne može biti manja od izno- sa porezne obaveze čije se plaćanje odgađa. Izuzetno od prethodno navedenog, ukoli- ko ukupan iznos porezne obaveze nije veći od 1. Postupak ostvarivanja odgode plaćanja Ovaj postupak vodi Ministarstvo finansija RS odnosno Poreska uprava RS ukoliko iznos obaveza nije veći od 5. Koraci u ostvarenju odgode plaćanja su slje- deći: 1 Podnošenje pisanog Zahtjeva za odgađa- nje plaćanja poreznih obaveza Ministarstvu finansija RS odnosno Poreskoj upravi RS u kojem porezni obveznik obrazlaže osnov za odgađanje. Ovaj Zahtjev se može podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenje za plaćanja poreznih obaveza ili u roku od 30 dana od dana dospjelosti za plaćanje prijavljene pore- zne obaveze. Podneseni Zahtjev odgađa prinudno izvršenje rješenja Poreske uprave za plaćanje poreznih oba- veza, odnosno u roku od 30 dana od dana dospje- losti za plaćanje prijavljenih poreznih obaveza. Izuzetno, ukoliko je porezni dug manji od 5. Rješenje ministra finansija, odnosno direk- tora Poreske uprave RS mora sadržavati obrazlo- žene razloge zbog kojih se odobrava odgađanje plaćanja. Odlučivanje o podnesenom zahtjevu se vrši po skraćenom upravnom postupku i ne traje duže od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Rješenje koje izdaje Ministarstvo finansija RS je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba, već se može po- krenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Ovo rješenje Ministarstvo finansija dostavlja Poreskoj upravi RS bez odgađanja, a najkasnije u roku od pet dana od dana donošenja rješenja, radi evidencije i praćenja izvršenja obaveza iz rješenja. Ukoliko Rješenje izdaje Poreska uprava RS za dug koji je manji od 5. Takva žal- ba odgađa postupak prinudne naplate poreznih obaveza za koje je podnesen zahtjev za odgađanja plaćanja. Ukidanje odgode plaćanja Nadležnost za praćenje izvršenja rješenja o odgođenom plaćanju, odnosno plaćanju na rate, ima Poreska uprava o čemu izvještava Ministar- stvo finansija. Izvještaj o redovnosti izvršenja rješenja Poreska uprava prati dnevno i o tome dnevno dostavlja izvještaje Ministarstvu. Ukoliko se porezni obveznik ne pridržava uslova i rokova o odgađanju plaćanja dospjelih poreznih obaveza, tj. Takvo rješenje se, bez ikakvog odga- đanja, dostavlja poreznom obvezniku i Poreskoj upravi RS ukoliko je rješenje ukinuo ministar. U tom slučaju Poreska uprava koja kontroli- še efikasnost naplate, neplaćene porezne obave- ze će naplatiti: 1 iz sredstava obezbjeđenja odgode plaćanja koji su prethodno navedeni ; ili 2 u postupku prinudne naplate. Nakon uredno ispostavljenog rješenja, Pore- ska uprava RS pristupa prinudnoj naplati pre- ostalog poreznog duga tog poreznog obveznika. Ostatak poreznog duga Porezna uprava RS na- plaćuje iz sredstava osiguranja. Pri tome, uko- liko Poreska uprava RS procijeni da bi naplata poreznog duga putem postupka prinudne napla- te bila efikasnija, pristupit će ovom postupku bez aktiviranja sredstava osiguranja. Nakon ukidanja rješenja, porezni obveznik gubi pravo da ponovo podnese zahtjev za odga- đanje plaćanja istog poreznog duga. Obračun porezne kamate U slučaju kada porezna obaveza nije plaćena u propisanom roku koji je utvrđen u rješenju o odgođenom plaćanju, te je ministar finansija, od- nosno direktor PU, po službenoj dužnosti to rje- šenje ukinuo, porezni obveznik je dužan da plati kamatu po stopi 0,04% dnevno, računajući od narednog dana od dana dospijeća porezne obave- ze do dana njenog izmirenja. Jednokratno odgađanje plaćanja poreznih obaveza Kao što je prethodno navedeno, poreznom obvezniku koji se nalazi u teškoj materijalnoj situaciji u momentu dospjelosti njegovih pore- znih obaveza, plaćanje tih obaveza, osim na rate, može se odgoditi i jednokratno, i to najduže do godinu dana od dana izvršnosti rješenja za plaćanje i ne može se odobravati više puta istom poreznom obvezniku za istu poreznu obavezu. Kao i u slučaju odgađanja plaćanja poreznih obaveza na rate mjesečne anuitete , porezni ob- veznik podnosi Zahtjev za odgođeno plaćanje poreznih obaveza u kojem navodi da traži jedno- kratno odgađanje plaćanja. Ovaj zahtjev porezni obveznik koji želi ostvariti odgođeno plaćanje poreznih obaveza mora podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja Poreske upra- ve RS za plaćanje poreznih obaveza, odnosno u roku od 30 dana od dana dospjelosti za plaćanje prijavljenih poreznih obaveza. Uslovi koje porezni obveznik mora ispuniti da bi ostvario pravo na jednokratno odgađanje plaćanja poreznih obaveza su sljedeći: - da su porezne obaveze nastale najkasnije u godini koja prethodi godinu u kojoj se pod- nosi zahtjev, - iznos obaveza mora biti osiguran odgovara- jućim sredstvima isto kao kod odgađanja plaćanja na rate , - da je porezni obveznik koji podnosi zahtjev izmiro sve dospjele obaveze za doprinose za zaposlenike kojim prije ili u periodu trajanja odgađanja plaćanja poreznih obaveza dospi- jeva neko od prava iz penzijskog i socijalnog osiguranja, a koja se vezuju za plaćanje do- prinosa, te - da porezni obveznik redovno izmiruje pore- zne obaveze u tekućem periodu. Dakle, za razliku od slučaja kada se pore- znom obvezniku odobrava odgađanje plaćanja poreza na rate, kod jednokratnog odgađanja pla- ćanja dospjelih poreznih obaveza porezni obve- znik kojem se izdaje rješenje dužan je da u peri- odu u kojem mu je odgođeno plaćanje dospjelih poreznih obaveza redovno izmiruje svoje teku- će porezne obaveze. Kao dokaz o ispunjavanju prethodno nave- denih uslova, porezni obveznik dostavlja iste do- kumente prethodno navedene kao i u slučaju podnošenja zahtjeva za odgođeno plaćanje pore- znih obaveza na rate. Ovako podnesen zahtjev od poreznog obveznika odgađa prinudno izvršenje poreznih obaveza za koje je zahtjev podnesen. Ministarstvo finansija RS o podnešenom zahtjevu od poreznog obveznika bez odgađanja obavještava Poreznu upravu RS o pokretanju postupka jednokratnog odgađanja s ciljem odgo- de izvršenja utvrđenih poreznih obaveza. Ministarstvo finansija RS donosi rješenje o odgođenom plaćanju poreznih obaveza i dostav- lja ga Poreskoj upravi RS bez odgađanja, a najka- snije u roku od pet radnih dana od dana dono- šenja rješenja, radi evidencije i praćenja izvršenja obaveza koje vrši Poreska uprava. Za period u kojem se odobri jednokratno odgađanje plaćanja poreznih obaveza obračunava se kamata po stopi 0,04% dnevno. U slučaju da porezni obveznik ne izmiru- je redovno svoje tekuće obaveze, ministar fi- nansija će ukinuti rješenje kojim je prethodno odobreno odgađanje plaćanja poreznih obaveza i takvo rješenje o ukidanju će, bez odgađanja, dostaviti poreznom obvezniku i Poreskoj upravi RS. Po prijemu takvog rješenja Poreska uprava pristupa prinudnoj naplati preostalih poreznih obaveza. Ostatak poreznog duga Poreska uprava prioritetno naplaćuje iz sredstava osiguranja na- plate. Međutim, ukoliko PU ocijeni da bi napla- ta bila efikasnija primjenom postupka prinudne naplate, u tom slučaju će pristupiti tom postup- ku bez aktiviranja sredstava osiguranja plaćanja. Nakon što je poreznom obvezniku ukinuto rješenje o odobrenju odgođenog plaćanja pore- znih obaveza, ne može ponovo podnijeti zahtjev za ponovnom odgodom iste porezne obaveze. REG IONALN I POSLOVN I MAGAZ IN PRIZMA p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Obrazloženje razloga podnošenja zahtjeva i obrazloženje razloga teške materijalne situacije, 2. Foto-kopija rješenja o registraciji kod nadležnog organa, 4. Dokaz o osiguranju poreznog duga, 5. Ovjerena izjava o izmirenim pojedinačnim obavezama po osnovu doprinosa za lica kojima u periodu odgađanja dospijeva pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja, 6. Foto-kopija kompleta godišnjih finansijskih izvještaja za posljednju završenu poslovnu godinu samo za pravna lica , 7. Iako se s problematikom posebnih naknada i članarina susrećemo već niz godina, dilemama i otvorenim pitanjima u vezi s njima - nikad kraja. Rasprave o tome intenziviraju se prilkom izra- de i usvajanja godišnjih izvještaja. Uzroci tome su različiti, a najčešće leže u nedorečenosti pro- pisa, neusaglašenosti s propisima iz drugih oblasti na koje se naslanjaju, neregulisanim odnosima između entiteta... Trenutno su aktuelne i izmjene propisa iz ove oblasti koje se primjenjuju od početka ove godine. Pored osvrta na te izmjene, ovdje se ukazuje i na poželjne izmjene propisa o nakna- dama i članarinama koje bi trebale da poprave njihov kvalitet i doprinesu bar djelimičnom otklanjanju prisutnih dilema. Uvažavajući činjenicu da je Zakonom o Po- reznoj upravi Federacije BiH data nadležnost Poreznoj upravi da vrši kontrolu naplate opće vodne naknade, izmjenama Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obra- čunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja oba- veza po osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada koje su izvršene krajem 2011. Tako je propisano da kontrolu pravilnog obračunavanja i plaćanja posebne vod- ne naknade i blagovremenosti dostavljanja popu- njenih i ovjerenih obrazaca vrši vodna inspekcija, odnosno ovlašteni zaposlenici nadležne agencije za vode, koji su dužni i sačiniti zapisnik o izvrše- noj kontroli. Nadalje je rečeno da, ukoliko obveznik vod- nih naknada u ostavljenom roku ne postupi po zapisniku, vodni inspektor, odnosno ovlašteni zaposlenik agencije će dostaviti jedan primjerak zapisnika organizacionoj jedinici Porezne uprave na čijem području je sjedište pravnog lica, od- nosno mjesto obavljanja djelatnosti fizičkog lica, koji će Poreznoj upravi služiti kao dokaz o po- stupku donošenja rješenja o dodatno utvrđenim obavezama. Takođe je izmijenjena i tačka 10. Članarine turističkim zajednicama Odmah po donošenju propisa o klasifikaciji djelatnosti ukazivali smo na potrebu da se šifre djelatnosti obveznika plaćanja članarine turi- stičkim zajednicama, koje su propisane Standar- dnom klasifikacijom djelatnosti, usklade s no- vom klasifikacijom djelatnosti, odgovarajućim izmjenama Uredbe o članarinama u turističkim zajednicama. Prema ovoj izmijenjenoj Uredbi, obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama su pravna lica razvrstana u sljedeće djelatnosti: 45 Trgovina na veliko i na malo motornim vo- zilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala 46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 50 Vodeni prijevoz 51 Zračni prijevoz 52 Skladištenje i pomoćne djelatnosti u prijevozu 53 Poštanske i kurirske djelatnosti 55 Smještaj 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 58 Izdavačke djelatnosti p o r e z i porezni savjetnik ožujak 2012. U odnosu na početno rješenje iz Uredbe, sada je učinjen veći stepen detaljizacije djelatnosti za koje se veže obaveza plaćanja članarine, tako da obveznici plaćanja brže i neposrednije mogu da utvrde da li su obveznici ili nisu npr. Generalno posmatrano, krug obveznika ostao je približno isti kakav je bio u bazičnoj Uredbi. Ipak, uočili smo i slučajeve da pravna lica u nekoj djelatnosti ranije nisu bila obveznici, a sad su to postali npr. Za sve takve slučajeve iz Federalnog mi- nistarstva turizma i okoliša sugerišu da se na to ministarstvo uputi argumentovan zahtjev za preispitivanjem opravdanosti takvog rješenja. Sljedeća aktivnost u vezi s propisima koji re- gulišu plaćanje članarine turističkim zajednicama jeste preispitivanje razreda turističkih mjesta. Poznato je, naime, da je jedan od bitnih kriterija pri utvrđivanju iznosa članarine turističkim zajed- nicama razred turističkog mjesta u kome se nalazi sjedište pravnog lica, odnosno njegove poslovne jedinice, kao i sjedište fizičkog lica - obrtnika. Pozicioniranje turističkih mjesta u razrede izvr- šeno je na osnovu prethodno utvrđenih kriterija i potkriterija broj turističkih noćenja i promet u ugostiteljstvu. Imajući u vidu da je od dono- šenja navedenog Pravilnika prošao dugi period, realno je pretpostaviti da se položaj pojedinih tu- rističkih mjesta u razrede bitnije promijenio, što bi trebalo da nađe odraza u izmjenama pomenu- tog Pravilnika. Pažnju bi zasluživalo i preispitivanje osno- vice na koju se vrši obračun članarina turistič- kim zajednicama. Ukoliko se prihvati da je kao p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Realno bi bilo da to budu prihodi od prodaje robe i usluga, a ne i npr. Otvoreno je i pitanje da li u prihode pravnog lica osnovicu uključivati i prihode poslovnih je- dinica koje posluju u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH. Prema paušalno datom istina usmenom mišljenju Federalnog ministarstva fi- nansija, to bi trebalo činiti, mada ima argumena- ta i za drugačije postupanje. Po našem saznanju i prilikom nekih kontrola Porezne uprave dozvo- ljava se da se iz ukupnog prihoda pravnog lica izuzmu prihodi poslovnih jedinica registrovanih u drugim entitetima. U svakom slučaju, u Ured- bi o članarinama u turističkim zajednicama bi trebalo decidno stajati da li je prihod poslovnih jedinica koje imaju sjedište izvan Federacije BiH predmet obračuna članarine ili ne. Imajući u vidu relativno kratak period pri- mjene, u dosadašnjoj praksi se već iskristalisalo nekoliko pitanja iz domena članarine obrtničkim komorama, koja bi trebalo dodatno regulisati iz- mjenom i dopunom već donesenih propisa. Kod članarine Vanjskotrgovinskoj komori, takođe, postoji potreba za određenim interven- cijama u postojećim propisima, a kad je riječ o članarinama privrednim komorama najavljuje se donošenje novog zakona sa značajnim izmjena- ma, koje uključuju i moguće vraćanje principa obaveznosti članstva! Saglasno tome, ostao je i nedefini- san rok zastare nakon čijeg isteka prestaje obave- za plaćanja ove članarine, odnosno naknade. Takođe, nije propisan ni obrazac putem ko- jeg bi se pratilo plaćanje članarine. Sve navedeno bi trebalo regulisati izmjenom Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH i iz- mjenom postojećeg ili donošenjem novog pod- zakonskog akta. Članarine privrednim komorama U toku je procedura donošenja novog Zako- na o privrednoj komori Federacije BiH. Zamisao je da se članstvo u privrednim komorama stiče upisom u sudski i druge registre privrednih subje- kata, na koji način bi komora postala legitiman zastupnik privrede, kakva je praksa prisutna u ra- zvijenim zemljama. To treba da se postigne dru- gačijim odnosom komore i vlasti i uprave u BiH i FBiH, što bi omogućilo stvaranje boljeg poslov- nog ambijenta za subjekte, bolju zaštitu domaće proizvodnje i pojačanim prisustvom komore u svakodnevnom poslovanju privrednih subjekata. Bitan, ali ne i jedini prihod komore ostala bi i dalje članarina, čija visina treba da se odredi za- visno od kategorije u koju će biti razvrstane čla- nice komore. Treba napomenuti da su se određena pojed- nostavljenja obračuna članarine već desila. Tako je napuštena prvobitna kombinovana, odnosno različita osnovica za vlasnike obrta i za zaposlene u obrtu i uspostavljena je jedinstvena osnovica. Najviše nedorečenosti postoji u pogledu ob- veznika na plaćanje ove članarine. Zakona o obrtu i srodnim dje- latnostima propisano je da su fizička lica — obrt- nici i lica koja obavljaju srodne djelatnosti oba- vezna plaćati članarinu od dana upisa u Obrtni registar. Na prvi pogled oko obveznika plaćanja izgleda sve jasno. Ali, ipak nije tako. Naime, od- mah se postavilo pitanje statusa trgovaca i ugosti- telja fizičkih lica, čije poslovanje nije regulisano Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, nego drugim zakonima Zakon o unutrašnjoj trgovini i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti , ali koja se registruju na sličan način kao i obrtnici i upisu- ju u odgovarajuće registre organa nadležnih za njihovu registraciju, pa bi se mogli smatrati obr- tom u širem smislu. Činjenica je da kod nosilaca ovih djelatnosti postoji dilema da li su obavezni plaćati članarinu obrtničkim komorama ili nisu ukazuje na to da je izmjenama propisa o obrtu nužno decidno opredijeliti status trgovaca i ugo- stitelja - fizičkih lica. Sličan problem ispoljio se i u pogledu oba- veze plaćanja ove članarine kod posebnih kate- gorija zanimanja kao što su advokati, notari, ljekari, stomatolozi ili apotekari, koji se, takođe, registruju po posebnim propisima. Zasad je ovo pitanje riješeno stavom nadležnih organa da su i ova zanimanja obavezna da plaćaju članarinu ukoliko se registruju po propisima o obrtu, ali bi i ovaj stav trebalo uključiti u naredne izmjene propisa o članarini obrtničkim komorama. Nadalje, ni dopunska i dodatna djelatnost nisu posebno tretirane u dijelu propisa koji se od- nosi na obveznike plaćanja članarine, jer se vje- rovatno smatralo da one dijele sudbinu osnovnih djelatnosti. Međutim, situacija kod ovih oblika obrta je specifična u smislu da za njih ne posto- ji obaveza plaćanja doprinosa, pa time formalno nema osnovice za obračun članarine. Logično je da oni zbog toga ne mogu biti izuzeti iz obaveze plaćanja članarine i da bi za njih osnovica bila ona koja je propisana za odgovarajuću osnovnu djelatnost, ali bi i to trebalo naglasiti kod pred- stojećih izmjena propisa. Naknada za općekorisne funkcije šuma Još uvijek mjerodavan propis za utvrđivanje obaveze plaćanja općekorisnih funkcija šuma je Uredba o šumama, iako ju je u dva navrata ospo- rio Ustavni sud Federacije BiH, shodno čemu bi uskoro trebala biti zamijenjena s odgovarajućim zakonom. Ukoliko se to, ipak, ne bi dogodilo, na Ustavnom sudu je zahtjev za ocjenu zakonitosti same naknade, koji bi se po tom zahtjevu trebao očitovati do kraja maja. U svakom slučaju, može se očekivati da ćemo u prvom polugodištu tekuće godine imati čistu situaciju u pogledu zakonske osnovanosti za plaćanje naknade za opće korisne funkcije šuma. Isto kao i kod članarine turističkim zajedni- cama, pažnju zaslužuje i preispitivanje osnovice za obračun naknade u smislu da se iz ukupnog prihoda isključe tzv. Predmet mogućih izmjena propisa o nakna- di za općekorisne funkcije šuma trebala bi biti i obaveza plaćanja ove naknade od poslovnih je- dinica koje su registrovane i posluju u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH. Činjenica je da i u Republici Srpskoj i u Brčko Distriktu postoji ova ista naknada u RS i sa istom osnovicom i istom stopom i da su nju obavezne da plaćaju i poslovne jedinice firmi iz Federacije BiH, jer tamo i ostvaruju ukupan prihod koji je osnovica za obračun. Ukoliko se kod obračuna ove nakna- de kod pravnih lica iz FBiH iz ukupnog prihoda ne bi izbio ukupan prihod poslovnih jedinica iz drugih entiteta, došlo bi do dvostrukog plaća- nja naknade po istom osnovu s obzirom na to da nije uspostavljen mehanizam za izvjegavanje p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Stoga bi se u izmi- jenjeni propis koji reguliše ovu materiju morao ugraditi stav da poslovne jedinice pravnih lica iz Federacije BiH koje posluju u Republici Srpskoj nisu u obavezi da plaćaju naknadu za općekori- sne funkcije šuma i u Federaciji BiH. Uka- zali bismo samo na dva momenta. I drugo, i ovdje se postavlja pitanje obaveze plaćanja ove naknade od poslovnih jedinica prav- nih lica iz Federacije BiH koje posluju u Republici Srpskoj, odnosno Brčko Distruktu BiH. I ovdje bi kao princip koji bi trebao da važi i kod opće vodne naknade trebao da bude da se naknada plaća prema isplatiocu plaće, što bi značilo da se u Federaciji BiH ova naknada ne plaća za poslovne jedinice kod kojih je isplatilac u drugom entitetu. U Republici Srpskoj postoji naknada za protivpo- žarnu zaštitu, koja je srodna naknadi za nesreće u FBiH, i koju su obavezne da plaćaju i poslovne jedinice pravnih lica iz Federacije BiH. I po ovom osnovu ne bi smjelo da dolazi do dvostrukog pla- ćanja naknade, što bi trebalo precizirati prilikom izmjene propisa iz ove materije. OBAVEZNA EDUKACIJA RAČUNOVOĐA I REVIZORA POREZNI BILANS I POREZNE PRIJAVE ZA 2011. Hotel Tuzla MoSTar 13. Hotel Ero zEniCa 14. Hotel Zenica TravniK 15. Hotel Lipa SaraJEvo 20. Hotel Holiday Inn ŠiroKi briJEG 21. Hotel Park livno 22. Hotel Park bihaĆ 23. Da bi se to uradilo trebaju da postoje: ozbilj- na namjera odnosno dobra volja , vizija i - sredstva uključujući, prije svega, novac, ali i raspoloživo vrijeme i ljude orne za rad na tome! Hoće li biti kakve vajde od toga? Živi bili pa vidjeli! Baš ovih dana čitam o tome šta govore mudru ljudi u Argentini koja se prije više od deset godina susre- la sa državnim bankrotom i u Islandu koji je u sličnu situaciju došao, prije svega, nekoliko godina. Njihova iskustva uglas govore: Spasavajte ljude, a ne banke! Sve to, naravno, ima i drugu stranu medalje koju zagovornici ovakvog sistema stalno ističu u prvi plan,2 ali mislim da je današnji poslovni svijet u pretjeranoj mjeri postao prava pravcata džungla u kojoj vrijedi samo zakon jačega čitaj: bogatijega , koji guši svaku nezavisnost i samostojnost, a to našu civilizaciju vodi ravno u propast! Zato je konačno vrijeme da se počnemo ponašati kao ljudi, da siste- me po kojima funkcionišemo postavimo na zdrave osnove, i da istinske vrijednosti ponovo dođu na cijenu, a da izmišljene i silom nametnute vrijedno- sti ma kako one bile lijepo zapakovane i plasirane stavimo u drugi plan ili da ih se sasvim odreknemo! Jedna od vrijednosti koja je sasvim zanemarena i zapostavljena, a koja leži u osnovi svakog zdravog razvoja, jeste RAD i pregalaštvo! Kada počnemo da na odgovarajući način cijenimo rad, znanje, spo- sobnost i entuzijazam, onda se možemo nadati ne- 1 Možda ovo zvuči suviše jeretički u ovom momentu, ali i istorija i sadašnjost nas uče da je baš tako! Čini se da je za neke kapitalizam postao sâm sebi svrha! Ovo što sada radimo je suprotnost od toga, pa se ničem dobrom ne možemo nadati. Dobar početak i najava preokreta, mogao bi biti upravo uvođenje sistema koji bi praktično onemogu- ćio da se plate radnicima ne isplaćuju ili neredovno isplaćuju! Pa, da razmotrimo kako bi to izgledalo kod nas. U prethodnom broju smo pričali o odredišnoj tački, odnosno ciljevima jedne ovakve reforme, na primje- ru okruženja bliskog našem koje je te ciljeve postiglo, a ovdje ćemo govoriti o tome kako je sada kod nas početna tačka i koje transformacije i na koji način treba sprovesti da do tog cilja i mi dođemo. Da bi ovaj tekst bio što jasniji svakom čitao- cu a to zaista želim , prvo moram da se ukratko osvrnem na sadašnje stanje stvari, odnosno da bar principijelno opišem kako ne funkcioniše naš postojeći sistem i da svojim opaskama uka- žem na to šta to u njemu ne valja. Opisaću situ- aciju u Republici Srpskoj, koju najbolje pozna- jem, ali problemi na koje ukazujem su usprkos određenim razlikama, tj. A ti problemi su: neredovnost isplate plata, naplata poreza na dohodak, naročito naplata doprinosa. Nakon što zaposlena i na drugi način radno angažovana lica zarade svoju platu, naknadu ili honorar, poslodavci bi, po Zakonu o radu, ta lič- na primanja trebali da im isplate u toku narednog mjeseca. Ukoliko se isplata plata zaista i izvrši, isto- vremeno se plaćaju i porez na dohodak i doprinosi. Ali, prije nešto više od godinu dana, stvari u RS su promijenjene, a rješenje koje je doneseno je tako tipično za naše da- našnje prilike... Priča sa plaćanjem poreza i doprinosa u RS je priča o višegodišnjem koncepcijskom lutanju p o r e z i porezni savjetnik ožujak 2012. Ono što naročito bode oči jeste ekstremno površan i stihijski pristup rješavanju problema u ovom domenu, što bi se zaista ubrzo mo- glo vratiti kao bumerang. Kako već rekoh, plaćanje poreza na dohodak i doprinosa je godinama po modelima preuzetim od naših neprikosnovenih zapadnih učitelja bilo vezano isključivo za isplatu plate. Tako je za npr. Kako su se knjigovođe snalazile sa tim dvostrukim državnim aršinima koji su bili na snazi čitavu deceniju, to samo oni znaju.... JSND tek djelimično riješilo. Tvrdim da je pitanje re- dovnosti naplate doprinosa koje je možda i najvažnije pitanje i nakon zaživljavanja ove reforme od 01. Naime, na toj prijavi piše vidi sliku 1. Kao da se ne radi o organima iste administrativne strukture! Neko će reći: pa dobro, neka onda PU RS samo proslijedi Republičkom inspektoratu spisak onih koji su se sami javili da ne isplaćuju plate! Ma da, kako da ne... Da li je, onda, fer tako nešto staviti na obra- zac? Onda se dovodi u pitanje svrha istinitog pri- javljivanja, jer zašto da prijavim nešto što će me ubiti!? Da li je nekog u stvari briga za to, često se pitam?! Ozbiljnija analiza efekata pomenutih zakon- skih izmjena bi, siguran sam, pokazala da nije doš- lo do značajnije promjene u obuhvatu uplatilaca doprinosa, niti u redovnosti njihovog plaćanja, tj. Da bi se postigli takvi, dugoročni efekti, potrebno je dobro promišljeno i razrađeno, sistemsko, a ne ad hoc rješenje kakva se iz godine u godinu donose, i tako krpari sve bušniji kotao u kojem se kuva sve manje mrsna čorba kojom, opet, mnoga gladna usta treba hraniti. Problem praćenja isplata ličnih primanja za koje su vezani doprinosi, kolege iz Federacije BiH su svojevremeno htjele riješiti na jedan drugi način. Sa- stanku su, pored predstavnika entitetskih mini- starstava finansija i poreskih uprava, prisustvovali i predstavnici Centralne banke BiH, i prijedlog nije prošao. Tada sam se i ja usprotivio ovakvom rješenju, znajući da ga ne bi bilo nimalo lako sprovesti, a da njime, opet, ne bi bili riješeni svi problemi, ali sasvim razumijem njihove motive i to kako se došlo na ovu ideju. Tada sam im su- gerisao da uvedu mjesečno prijavljivanje poreza i doprinosa koje tada u FBiH nije bilo ni na vi- diku , jer to do izvjesne mjere pomaže u rješava- nju tog pitanja, ali, kako sam već rekao, ni izbliza nije dovoljno pouzdano. Međutim, ovo što su nam svojim primjerom pokazali Makedonci, to je zaista prava stvar i rje- šava sve ove probleme jednim udarcem. Jedinstveni sistem registracije, na- plate i kontrole doprinosa, koji je makar u RS već prebolovao većinu dječijih bolesti, tako da bi Slika 1: Izgled aktuelne poreske prijave MPO-1002 u RS p o r e z i porezni savjetnik ožujak 2012. Međutim, ono što je svakako nepovoljnije u BiH u odnosu na Makedoniju jeste način regi- stracije poslovnih subjekata. Ovo se ne odnosi na advokate, poljoprivredne proizvođače i još neke djelatnosti koje se registruju u svojim komorama ili nadlež- nim ministarstvima, ali ti izuzeci ne utiču mnogo na opšti utisak dosta efikasnog sistema registraci- je poslovnih subjekata. U BiH, situacija je lošija, između ostalog, i zato što neke od provedenih reformi nisu vođene kako treba niti su dovedene do kraja. Za to postoji više razloga, ali neću ovom prilikom to šire elaborirati, nego ću se zadržati samo na konačnom rezultatu. U BiH postoje dva osnovna tipa registraci- je poslovnih subjekata: registracija pravnih lica i registracija preduzetnika. Registracija pravnih lica se vrši u sudovima, nakon čega se vrši do- djela osnovne djelatnosti u zavodu za statistiku, da bi proces registracije bio faktički okončan tek u Poreskoj upravi. Bez poreskog broja, tj. JIB-a ne može se otvoriti račun u banci,7 dakle, nije moguće ozbiljnije poslovati, tako da je tek to stvarni kraj ovog procesa, iako formalno-pravni subjektivitet počinje još od datuma sudske regi- stracije. Preduzetnici se, pak, ne registruju u sudovi- ma, nego u nadležnim opštinskim organima za 7 Ovo sistemsko rješenje je najviše doprinijelo činjenici da je vrlo mali broj poslovnih subjekata koji stvarno nešto rade, a nisu nigdje registrovani, mnogo više od bilo koje kaznene odredbe koju bi vojske raznih in- spektora morale provoditi na terenu! Žalosna je činjenica da se u BiH, u današnje vrijeme elektronskih komunikacija i sofisticira- nih softverskih rješenja, pri registraciji poslovnih subjekata nekoliko puta moraju popunjavati for- mulari sa 70% ISTIH podataka na njima, umje- sto da se to učini jedanput na jednom mjestu, a da svaka institucija uzme sebi što joj treba i vrati šta treba da vrati. To je zaista za sjesti i plakati, i to uz gusle i epsko-lirsku tužbalicu u desetercu. Ali avaj: tako je - kako je, a dokle će - ne zna se! Pitanje poljoprivrednih proizvođača, vjer- skih službenika, samostalnih umjetnika i autora, vrhunskih sportista i sl. Evo u RS su se napokon sjetili da razmišljaju i o tome, ali očigledno ne zato da se popuni dugogodišnji vakuum i nedefinisa- nost, nego zato da se pošto-poto spriječi vakuum u penzionom fondu... Samim tim, niko se nije ozbiljnije pozabavio ni pitanjem poreske registra- cije poljoprivrednih proizvođača i sve ostaje kako je bilo ranije... O sportistima i umjetnicima, da i ne pričamo. Iako sam rekao da ću se u ovom prikazu sa- dašnjeg stanja baviti Republikom Srpskom, mo- ram da se osvrnem i na jednu činjenicu koja si- tuaciju u Federaciji BiH čini još znatno gorom i komplikovanijom. To je postojanje ne jednog entitetskog, nego 10 kantonalnih fondova zdrav- stvenog osiguranja, i praksa plaćanja doprinosa na račune fondova, umjesto da se, kao što je to u RS, svi doprinosi plaćaju na račun entitetskog budžeta, a onda automatski dijele na fondove ko- liko kome pripada po pripadajućim procentima učešća. Disciplini plaćanja doprinosa u RS koja je sigurno veća nego u FBiH prilično doprino- p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Mnogi su očekivali da zaživljavanjem JSND ovo pitanje i u Federaciji BiH bude riješeno u najmanju ruku kao u RS, ali to se nije desilo! Preduslovi da reforma uspije Zaboravimo sada, na trenutak, ove naše regi- stracijske muke, i recimo da registracija u BiH i nije toliko loša, tj. Ponav- ljam, registri poslovnih subjekata, tj. Dakle, prvi preduslov je: 1 da su registri poslovnih subjekata i građa- na naročito zaposlenih , koliko-toliko, či- sti i ažurni Jedna od prednosti sadašnje situacije u BiH u odnosu na Makedoniju je i ta da se registar za- poslenih, kao i svih drugih osiguranika bilo kog fonda po bilo kom osnovu za koga se plaćaju do- prinosi, nalazi u Poreskoj upravi, dok se, recimo, u Makedoniji registar zaposlenih nalazi u nji- hovom zavodu za zapošljavanje. Sasvim je jasno da je lakše održavati ažurnost bilo kog registra unutar jednog informacionog sistema nego ga usklađivati sa drugim spoljnim izvorom. Drugi preduslov je: 2 postojanje ažurnih registara imalaca žiro- računa, uključujući tu i fizička lica! E, ovo je posebna priča. Naime, u propisima koji predviđaju ustanovljavanje registara imalaca žiro-računa, nigdje ne piše da se to odnosi samo na poslovne subjekte, ali je u praksi ispalo upra- vo tako opet govorim o situaciji RS, kako je u FBiH, ne znam. U početku je Poreska uprava bila ta koja je vodila taj registar, ali je kasnije taj posao prepušten APIF-u. Među- tim, ni jedan ni drugi registar NE SADRŽI po- datke o računima građana, tj. Kad smo već kod APIF-a, da pomenem i činje- nicu da APIF vodi i servisira registar poljoprivrednih proizvođača, za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i da prima i obrađuje polu- godišnje i godišnje finansijske izvještaje i dr. Prepreka za to donedavno je bila sporost banaka u implementiranju IBAN-standarda kada su u pitanju računi fizičkih lica građana , ali koliko mi je poznato svi rokovi za imple- mentaciju tog standarda su istekli, tako da bi svi građani trebalo da već imaju račune koji se u unutrašnjem platnom prometu mogu reprezen- tovati sa standardnom 16-cifarskom notacijom koja je već 12 godina prisutna u unutrašnjem platnom prometu za poslovne subjekte. Sistem poput makedonskog morao bi da bude veoma ažuran i da ima informaciju o aktuelnom broju žiro- računa na kojeg se treba izvršiti isplata ličnih primanja. Ove informacije bi bilo relativno lako prikupiti naprosto tako što bi se obaveza banaka da APIF izvještavaju o svim promjenama žiro- računa koje vode proširila i na građane! Zbirni nalog se izvršava odjednom, tj. Postavlja se pitanje ko će i na koji način krei- rati taj zbirni nalog i kako će taj nalog tačnije niz naloga koje sadrži dospjeti u redovan sistem plat- nog prometa? Pri svemu tome, bilo bi vrlo poželj- no da se postojeći sistem ničim ne narušava, i da se ni pred jedan činilac u sistemu platnog prometa ne stavljaju preveliki zahtjevi, jer bi to unijelo do- datni rizik i svakako produžilo vrijeme implemen- tacije. Naro- čito se mora uzeti u obzir činjenica da u platnom prometu u zemlji učestvuje mnogo banaka, sa vrlo različitim softverskim rješenjima i nivoom sposob- nosti za prilagođavanje promjenama, dok država ima moć i sredstva da li i volju!? Međutim, uvijek je najbolje ne lomiti granje koje se ne mora, i nuditi razumna rješenja i razumne rokove. Pretpostavimo sada da su prethodno pome- nuti preduslovi već ispunjeni. Ono kako ja vidim situaciju, formiranje i izvršavanje zbirnih nalo- 13 Plate, naknade, honorari, zakupnine, dividende i dr. U oba slučaja, naloge stvarno izvršavaju ban- ke, jedna ili čak više njih. U Makedoniji je to obavezno jedna banka, ali na način kako zami- šljam ovaj sistem postoji mogućnost i da se nalozi izvršavaju sa više polaznih računa iako to možda treba izbjeći da se sve suviše ne zakomplikuje. Bilo kako bilo, osnovno je pitanje kada će i kako pojedinačni nalozi dospjeti u sistem platnog prometa. U suštini, put bi trebao da bude isti u obje varijante, i gdje god da se po- javi poslodavac sa svojim zbirnim nalogom da ga aktivira tj. APIF vršiti to ubacivanje u plat- ni sistem direktno, a ne posredstvom banaka, onda će trebati prvo da postane kvalifikovani učesnik platnog prometa, a i Centralna banka bi onda morala da izvrši barem minimalne modifi- kacije svog sistema da to omogući. Mislim da to nije nužno i da je moguće da se primijeni rješenje slično onom koje je bilo na snazi 2001. Bilo kako bilo, varijanata i podvarija- nata ima više, ali je sigurno da rješenje, i to dosta elegantno, koje ne zahtijeva mnogo promjena u postojećem sistemu, POSTOJI. Treba samo oku- piti za jedan stol sve zainteresovane strane i doći do takvog rješenja. Ovo što ja ovdje iznosim služi samo u svrhu podsticanja na tako nešto. Sljedeći preduslov je: 4 riješeno pitanje bezbjedne elektronske ko- munikacije poreskih obveznika i poreske uprave ili još bolje cjelokupne B2G i C2G14 komunikacije Stalno se priča o nekakvom informatičkom dobu i informatičkom društvu, ali sve su to samo dnevnopolitičke poštapalice i ikebane koje ne služe baš ničemu, naročito nemaju veze sa onim za što informatika stvarno i služi: povećanju efi- kasnosti i izvršavanju većeg obima posla na što kvalitetniji način, uz utrošak mnogo manje ljud- skih resursa i materijalnih troškova. Naravno, to se postiže kada informatika služi svojoj namje- ni, i kada nije sama sebi svrha i dobar poligon da neko na skupim investicijama omasti svoje prljave brke. Ali od te priče u našim uslovima nema ništa, što zbog gotovo analfabetskog nera- zumijevanja šta to informatika stvarno jest, šta može, a šta ne može i ne treba da radi, što zbog sukobljavanja nepristrasnosti informatičkih alata 14 B2G Bussiness to Government i C2G Citizen to Government , komunikacija građana i poslovne zajed- nice sa vladinim institucijama. Da ne kukam sada i o ovome nadugačko i naširoko, reći ću samo to da je BiH jedina ze- mlja u širem okruženju koja još ni na jednom nivou državne uprave nema infrastrukturu kvali- fikovanog elektronskog potpisa a i to je posebna tema i, samim tim, nema obezbijeđen osnovni preduslov za razvoj ozbiljnijih elektronskih servi- sa. Nije bitno to što kasnimo u odnosu na dru- ge, nego je bitno to što je to mizerno ulaganje u odnosu na, recimo, jedan kilometar nekog auto- puta,15 a može da znači mnogo ušteda tako pri- jeko potrebnih i privredi, i građanima i državnoj upravi. Može, ako se sve napravi kako treba. Ova reforma je dobar primjer kako se to može izvesti. To i jeste sve što treba, mada mislim da je najbolje da se, kada se to već radi, napravi jedinstvena infrastruktura i za ovu i za sve dru- ge namjene i servise. Priča o tome kako sertifikaciono tijelo ne postoji i elektronski resursi se ne razvijaju zbog toga što bi mali procenat stanovništva i privre- de to koristio, apsolutno ne stoje i predstavljaju 15 Baš neki dan čitam vijest kako su u Njemačkoj na- pokon shvatili da je za razvoj moderne države mnogo važnija informatička infrastruktura nego putna mreža!!! Ima li koga da nauči nešto iz toga!? A kad se na jednom mjestu probije led, mogućnosti se poslije same otvaraju dalje! Ko ne bi volio da iz svoje kancelarije komunicira sa državnim organima, umjesto da se gužva po šal- terima nakon što potroši oho-ho živaca i litara naftnih derivata vozajući se po gradu usred pro- metnog špica i očajnički tražeći parking mjesto!? Ko ne bi volio u miru unijeti svoje podatke koje već mora da podnosi državi, vođen uputstvima i upozorenjima o eventualnim netačnostima i nelogičnostima? Ko ne bi volio zaviriti u stanje ili dobiti svoju poresku karticu ili uvjerenje elek- tronski, bez straha da će to presresti i zloupotri- jebiti nepoželjne oči itd. Ali, sve se to može ako je od zakonodavstva do operative uspostavljen sistem koji SLUŽI našim potrebama, a ne tome da se što više ljudi zaposli da ne kažem: na dr- žavnim jaslama udomi da ga održava! Elem, da bi sve ferceralo onako kao u Make- doniji, ili bolje što da ne mora se obezbijediti zakonodavno-operativni okvir koji omogućava potpunu ili skoro potpunu eliminaciju papirna- tih dokumenata iz ovog poslovnog procesa. U RS i FBiH sada postoji program za pore- ske obveznike koji je, u suštini, jako sličan onom u Makedoniji, samo što zbog neuspostavljenja pravne validnosti elektronskih dokumenata mo- raju da se dostavljaju papirnate prijave tj. I na kraju, peti preduslov je: 5 dobra informaciono-komunikaciona po- vezanost svih institucija koje učestvuju u ovom sistemu p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Međutim, ukoliko između institucija po- stoje kvalitetne i sigurne komunikacione veze, i ukoliko se obezbijedi interoperabilnost razli- čitih informacionih sistema, tj. Sve je to transparentno za krajnjeg korisnika sistema, i on zna samo šta je sistemu uputio, i šta je od njega dobio kao rezultat. Avaj, u prak- si to je rijetko baš tako, naročito onda kada ne postoji dobra i kvalitetna uvezanost informaci- onih sistema različitih institucija, i zato ovdje naglašavam koliko je i zbog čega to od izuzet- nog značaja! Kako već rekoh, za tako nešto je potrebno da se 16 U RS npr. Trezora povežu di- rektno, a ne putem zakupljenih vodova, i takve pri- like treba koristiti gdje god postoje, jer istovremeno pojeftinjuju i povećavaju kvalitete i bezbjednost ko- munikacije! Inače, ne treba ni reći koliko je bitna podrška vlade, tj. Ipak, najvažnija je, po meni, dobra i kvalitetna analiza, a onda sinteza tj. To je ono što u našim reformama uvijek nedostaje ili je nedorečeno, i zato su nam reforme takve kakve jesu. Ono što još treba doraditi jeste bezbjedno- sni sistem, odnosno uvođenje PKI infrastrukture koja obezbjeđuje elektronsko potpisivanje i krip- tovanje elektronskih prijava. Naravno, potrebno je i stvoriti zakonsku podlogu za validnost takve prijave na sudu, odnosno za njenu ravnopravnost sa drugim prijavama koje se ovjeravaju na klasi- čan način. Ukoliko se sav ovaj posao ne završi do zakonskog roka — slijede sankcije, pa ko voli nek izvoli! Kao što sam rekao u prošlom broju, u Makedoniji rok za podnošenje prijava je 10. Prosto, elegantno i vrlo djelotvorno! Postoji više načina na koji se ta zadaća može riješiti, ali time se ovdje nećemo pobliže baviti jer predstavlja čisto zanat- ski dio posla. To dobro znaju IT inžinjeri iz PURS a i oni iz PU FBiH, koji su se već uhvatili ukoštac sa mnoštvom mogućih i nemogućih varijanti koje se pojavljuju na mjesečnim prijavama za porez po odbitku. To je jedan živi užas! Bitno je da se na jedan o pomenutih načina, transparentno za ob- veznika uplate doprinosa, zbirni nalog i pripada- jući nalozi na vrijeme formiraju i budu spremni za aktiviranje, tj. Sa tehničke strane gledano, u principu, svejedno je gdje će se vršiti aktiviranje pripremljenih zbirnih naloga, tj. Ako postoji dobra infrastrukturna povezanost svih učesnika sistema, to se može ura- diti bilo u kojoj tački sistema, i to treba odredi- ti već prema tome kako je najzgodnije iz drugih razloga. Kada je plaćanje izvršeno, treba obezbi- jediti da svi korisnici plaćanja zaposleni i drugi radno angažovani, budžet, vanbudžetski fondovi do svog novca dođu u najkraćem mogućem roku na najefikasniji mogući način, a ako nije, aktivirati mehanizme sankcija kamata, prinudna naplata i to po mogućnosti automatizirano i bez potrebe za nagažmanom inspekcijskih organa. Inspekcija može da vrši samo pomoćni nadzor nad izvršavanjem određe- nog procesa, ali sisteme treba postavljati tako da su što manje zavisni o kvalitetu inspekcije! Ova tri koraka predstavljaju esenciju ovog si- stema. Naravno, cijeli sistem je znatno komplek- sniji kada se u obzir uzmu sporedni procesi odbi- janje neispravnih prijava uz izvještaj o greškama, p o r e z i porezni savjetnik ožujak 2012. U stvari, kao i uvijek i u svemu, presudni su volja i želja da se do odgovarajućih rješenja dođe, i onda se pred takvom riješenošću vrata sama otvaraju. Njihove poruke su bile vrlo direktne, jasne, potkrijepljene konkret- nim primjerima i pokazateljima i, nadasve, korisne. Ukratko ću vam ih prezentovati sažimajući one koje su srodne, uz nekoliko neizbježnih dodataka i komentara s moje strane. Neke preporuke koje nisu za nas toliko aktuelne, poput onih preporuka koje se odnose na uvođenje klijentskog softvera a to smo mi već prošli , jednostavno ću preskočiti. Obezbijediti snažnu političku podršku, jer bez toga od posla nema ništa! Ovo je sasvim jasno i vrijedi za sve reforme na svim meridijanima, a kod nas naročito! A kad nešto pođe kako ne treba, zna se ko je dežurni krivac. Srediti, koliko je god to moguće unaprijed, postojeće registre naročito one poslovnih su- bjekata poslodavaca i njihovih zaposlenih, re- gistar imalaca žiro-računa i dr! I ovo nam je i te kako poznato iz implemen- tacije tzv. To opasno narušava povjerenje u cijeli si- stem koje sigurno u početku ne može biti veliko, sve dok se sistem ne dokaže u praksi! Ranije sam već dovoljno rekao o tome, a na ovom mjestu samo potvrda koliko svi koji su se susreli sa ozbiljnim iza- zovima isto govore i skoro isto misle! Posebnu pažnju posvetiti IKT infrastrukuri i softverskoj podršci! Da bi informatika bila ono što treba da bude - podrška kvalifikovanim izvršiocima da na naš način rješava- ju naše probleme - neophodno je naročitu pažnju posvetiti sistem-analizi i razradi poslovnih proce- sa. Ako se to dobro uradi, iskusnom razvojnom timu je relativno jednostavno napisati softversko rješenje koje će to da podrži, i to je čisto zanatski p o r e z i porezni savjetnik mart 2012. Organizacija i koordinacija pripremnih rad- nji je od ključne važnosti! U ovakvim multidisciplinar- nim projektima to je od posebne važnosti, jer je spektar aktivnosti vrlo širok od pripreme tehnič- kog sitema, preko pripreme unutrašnje logistike i ljudskih resursa, koordinacije sa drugim institu- cijama, do odnosa s javnošću. Sa katedri raznih menadžerskih fakulteta stalno se ponavlja jedno te isto: važnost ljudskih resursa, nji- hove obučenosti i opremljenosti za rad u modernim organizacijama! Dobro upravljanje ljudskim resursi- ma ključ je svake uspješne organizacije i projekta, i to je zaista tako. I to drugačije zvuči kada to kaže ka- binetski profesor ili neki strani konsultant, a mnogo drugačije kada ti to kaže i primjerom potkrijepi tvoj kolega koji je prošao sito i rešeto. Ako takve snage ne postoje, onda ovaj posao NE TREBA NI ZA- POČINJATI, jer je onda propast reforme neminovna! Mogući su problemi u komunikaciji i sarad- nji sa drugim institucijama U Makedoniji je posebno bio prisutan pro- blem nepravovremenog uključivanja odgovara- jućih kvalifikovanih osoba iz pojedinih ključnih institucija naročito iz FPIO u projektne timove, i sporost reakcija na određene tehničke i procesne probleme. Naposljetku je i to prevaziđeno, ali se mora naglasiti da je u ovakvim reformama to uvi- jek moguće. Tokom implemenacije JSND-a to smo i te kako iskusili, ali su iskusili i drugi od PU. To tako, izgleda, jednostavno mora biti, i sa tim se mora računati na početku ovako ozbiljnih poslo- va. Bitno je samo ne odustajati zbog takvih teško- ća, i naći način da se takve situacije prevaziđu. Najbolje je imati izdvojenu, posebnu organi- zacionu jedinicu za sistem integrisane naplate Ovu preporuku smo već čuli i od predstavni- ka USAID-a ranije Svjetske banke koji su pro- vodili reformu JSND-a. U FBiH su odlučili da je poslušaju za potrebe implementacije JSND-a, u RS nisu tj. U vrijeme kada se u PU RS o tome donosila odluka, i sâm sam bio protiv toga da se organizu- je posebna organizaciona jedinica za provođenje ovih aktivnosti, jer bi se po tom principu trebalo onda formirati posebna organizaciona jedinica za fiskalizaciju, pa posebna organizaciona jedinica za provođenje novog načina oporezivanja nepo- kretnosti, pa... Toliki rast državnog aparata niko ne bi mogao da podnese. Zato je naša ideja bila da se sistematizacija u svim postojećim p o r e z i porezni savjetnik ožujak 2012. Sve je to moglo da bude izbjegnuto da je bilo malo više sluha kod naših naredbodavaca, ali avaj... Tu koordinirajuću organizaci- onu jedinicu u sjedištu najbolje je da popune ljudi iz projektnog tima koji je reformski proces pripremao i koordinirao njegovu implementaciju. Na- dam se da će ovaj moj trud, kod čitalaca ovih redo- va, probuditi određenu reakciju koja će naposljet- ku rezultovati time da ovakav ili još bolji sistem kad-tad zaživi bar negdje u ovoj našoj prekompli- kovanoj zemlji i da olakša život našim napaćenim ljudima. Kao iskreni čovjekoljub i rodoljub, ja to istinski želim. Ali, u ovom momentu, u prilog tome ne mogu da učinim ništa više od ovoga što sam, pisanjem ovih članaka, upravo učinio. Da, jer mi smo proleteri!!! Uvod Transferne cijene su cijene po kojima se od- vijaju transakcije između dvije povezane osobe prilikom prodaje dobara, izvršenja usluga i pro- daje nematerijalne imovine. Transferne cijene su instrument redistribuci- je dobiti unutar grupe. Utvrđivanjem transfernih cijena po tržišnim uvjetima spriječava se izbjega- vanje oporezivanja: na jednoj strani oporezuje se prihod, a na drugoj trošak nije porezno priznat. Zbog mogućnosti prenošenja dobitaka iz jednog društva u drugo transfernim cijenama i usmjeravanja plaćanja poreza jednoj državi umjesto drugoj, transferne cijene u međunarod- noj trgovini između kapitalno povezanih društa- va su pod nadzorom država u kojima su povezana društva. U većini slučajeva, porezne vlasti nastoje prilagoditi cijene postignute u tim transakcijama s cijenama u nepristrasnim transakcijama. Me- đutim, to nije uvijek lako utvrditi, jer često ne postoji usporediva transakcija na otvorenom trži- štu. U takvim okolnostima porezne vlasti nastoje utvrditi cijenu u nepristrasnoj transakciji primje- nom različitih metoda. Takvu cijenu, a ne transfernu cijenu koju su ugovorila povezana društva, uzimaju u obzir porezne vlasti pri razrezu poreza. Posebnu ulogu transferne cijene dobivaju razvojem poslovnih kombinacija. Transakcija- ma akvizicija poslovnih subjekata nastaju velike grupe čiju organizaciju čine matice i podružnice. Matice su subjekti koji kontroliraju podružnice jer imaju više od 50% glasačkih prava. Podruž- nice su subjekti koji su kontrolirani a mogu biti bilo u državi matice ili u drugim državama. U posljednje vrijeme, posebno je značajna uloga transfernih cijena u složenim holding kompa- nijama na međunarodnoj razini. Zbog trgovine između matica i podružnica smještenih u razli- čitim državama, sve više su izražajnije i porezne implikacije transfernih cijena. Na razini jednog decentraliziranog poslov- nog subjekta, transferne cijene su cijene po ko- jima jedna organizacijska jedinica tereti drugu za isporučene dijelove, materijal, poluproizvode, proizvode ili usluge sa kojima druga organizacij- ska jedinica nastavlja proizvodnju ili ih prodaje na eksternom tržištu. Na razini jednog složenog decentraliziranog subjekta ove transferne cijene se u praksi još nazivaju i interne cijene. Kada se radi o grupi na međunarodnoj razi- ni, transfer dobara i usluga između matica i po- družnica vrši se po transfernim cijenama. Uspostavljene transferne cijene opreme impliciraju u ovom slučaju trošak nabave podružnice i istovremeno prihod matice. To znači da se transfernim cijenama, bez obzi- ra na to kako se formiraju, značajno utječe na profitabilnost svakog subjekata unutar složene grupe. To isto vrijedi i na razini jednog decentra- liziranog poslovnog subjekta. Naime, cijene po kojima jedna poslovna jedinica isporučuje ma- terijal i poluproizvode drugoj poslovnoj jedinici tranSferne cijene U ODNOSIMA POVEZANIH DRUŠTAVA Dr. Jozo Piljić računovodstvo i finansije porezni savjetnik ožujak 2012. U svakom slučaju, transferne cijene utječu na postupak poslovnog odlučivanja o inputu i outputu. Ovim odlukama izravno se utječe na dobit, stope povrata od ulaganja, kao i na opore- zivanje dobiti kada su u pitanju složene organiza- cije na međunarodnoj razini. Ako se između povezanih osoba u njiho- vim poslovnim odnosima ugovore cijene koje se razlikuju od cijena koje bi se ugovorile između nepovezanih osoba, tada se u poreznu osnovicu povezanih osoba uključuje sva dobit u iznosu u kojoj bi bila ostvarena kad bi se radilo o odnosi- ma između nepovezanih osoba. Prema odredbama članka 45. Zakona o po- rezu na dobit, transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi s transakcijama sredstvima ili stvaranjem obveza među povezanim osoba- ma. Povezanom osobom s obveznikom smatra se ona fizička ili pravna osoba u čijim se odnosima s obveznikom javlja mogućnost kontrole ili zna- čajnijeg utjecaja na poslovne odluke. Posjedova- nje više od polovice ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omoguće- nom kontrolom. Zna- čajnijim utjecajem smatra se uzajamno veliki obujam kupo- prodaje, tehnološka ovisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem. Pove- zanom osobom s obveznikom smatra se i ona pravna osoba u kojoj, kao i kod obveznika, iste fizičke ili pravne osobe neposredno ili posredno sudjeluju u upravljanju, kontroli ili kapitalu. U prvom slučaju, transferne cijene su in- strument optimiziranja uspjeha pojedinih orga- nizacijskih dijelova a time i optimiziranja uspjeha cijele kompanije. Iako aktivnosti unutar jednog poslovnog subjekta nisu tržišne, operativna dobit poslovne jedinice profitni centar ili investicij- ski centar može biti značajan motiv ili pokretač kako menadžmenta tako i zaposlenih te poslovne jedinice. Transferne cijene u takvim subjektima trebaju biti pokretač smanjenja troškova u lancu ponude na razini jednog poslovnog subjekta. La- nac ponude unutar jednog subjekta izravno utje- če na finalnu cijenu proizvoda ili usluga. Troš- kovi pojedinih dijelova organizacije, koji čine taj lanac ponude, trebaju se kontrolirati. Posebno se to odnosi na tipične troškovne centre i centre potpore čije troškove treba alocirati na profitne i investicijske centre. Kada menadžment poduzeća favorizira vi- soki stupanj decentralizacije organizacijskih di- jelova, tada transferne cijene promoviraju viso- ki stupanj autonomije. To znači, ako menadžer neke poslovne jedinice npr. Konkretno, me- nadžer jedne poslovne jedinice koja je ujedno i profitni centar trebao bi imati slobodu izbora na- bavke materijala, poluproizvoda ili nekih usluga: - od drugih poslovnih jedinica ili odjela unu- tar kompanije; ili - od drugih poslovnih subjekata izvan organi- zacijske strukture kompanije. Na isti način, menadžer neke poslovne je- dinice koja je ujedno i profitni centar trebao bi imati slobodu prodavati svoje proizvode sklopo- ve ili dijelove i usluge bilo: - drugim poslovnim jedinicama unutar orga- nizacijske strukture kompanije; ili - drugim poslovnim subjektima izvan kompanije. U drugom slučaju, transferne cijene na ra- zini multinacionalne kompanije holdinga , koji se sastoji od matice i podružnica, imaju višestru- ke efekte. Njima se izravno utječe na visinu po- slovnog rezultata članica grupe u lancu ponude. To za posljedicu ima i različitu razinu oporeziva- nja dobiti, kao i oporezivanja raspoređene dobiti članica grupe u različitim zemljama. Transfernim cijenama transferira se dobit iz zemalja s visokim poreznim stopama u zemlje s nižim poreznim sto- pama. Njima se izravno utječe na povećanje dobiti u zemljama s nižim stopama poreza na dobit. Slika 2: Djelovanje transfernih cijena na međunarodnoj razini Transferne cijene mogu imati i kontrolnu ulogu. Dakle, transferne cijene se mogu efikasno koristiti kao instrument transfera i procjene re- zultata bilo organizacijskih jedinica decentralizi- ranog poduzeća bilo članica grupe holdinga. Izbor metode formiranja transfernih cijena Prijenosom dobiti ili gubitaka s jednog u drugo društvo, transfernim cijenama se ne mije- nja profitabilnost prodanog proizvoda na nekom tržištu, osim ako pritom zbog različitih poreznih stopa ili carine ne nastanu razlike u poreznom opterećenju dobiti u cjelini. U slučaju različitih poreznih stopa u oporezivanju dobiti ovisnih društava koja međusobno trguju, prijenosom do- biti iz jednog društva u drugo nastaju porezne i carinske uštede ili suprotno, povećanje poreznih i carinskih obveza. Porezne uštede nastaju onda ako su u prodaji između povezanih društava pri- mijenjene niže transferne cijene tamo gdje su niže porezne stope. Ako uvezena roba podliježe carini, carina utječe na poreznu uštedu. Na koji će način transferne cijene biti obliko- vane i tko će ih određivati ovisi o načinu uprav- ljanja poslovanjem grupe i njezinim povezanim društvima, te ciljevima i podjeli odgovornosti za dostizanje odgovarajućih ciljeva. Ako u grupi kapitalno povezanih društva postoji velika auto- nomija u odgovornosti za profit i odlučivanju o međusobnoj trgovini, transferne cijene se obliku- ju decentralizirano i dogovorno, prema tržišnim uvjetima. Suprotno tome, ako je odlučivanje i odgovornost za upravljanje grupom društava centralizirana, određivanje transfernih cijena je centralizirano i one mogu biti oblikovane prema tržišnim uvjetima ili prema nekim pravilima. Proizvođač, društvo-matica, kontrolira svo- je ovisno društvo tako da je upravljanje grupom centralizirano i ono određuje transferne cijene. Uprava ovisnog društva odgovorna je za prodaju proizvoda na inozemnom tržištu i za profit pove- zanog društva u uvjetima koji su na tom tržištu i okvirima koje je odredila uprava matice. U transferne cijene uračunavaju se svi troš- kovi od proizvodnje do prodaje krajnjem kupcu i udjel u ukupnom dobitku prije kamata i poreza od prodaje tog proizvoda na tržištu »Y« koji pripa- da društvu »B«. Transferna cijena pokriva troškove prodavatelja matice i sadržava udjel u ukupnom dobitku prije kamata i poreza od prodaje tog proi- zvoda na tržištu »Y« koji pripada matici. U pojedinim državama različiti su troškovi kapitala različite kamate stope , zbog čega je prikladno utvrditi ukupnu dobit prije kamata i poreza EBIT i podijeliti je prema ulaganjima. Transferna cijena ne utječe samo na porez na dobit u društvima koje sudjeluju u trgovini povezanih društava koja su u različitim država- ma nego i na visinu carine u toj trgovini. Zato je u određivanju transfernih cijena carina, također, čimbenik kao i porez na dobit. Međutim, prema samoj prirodi posla, tran- sfernu cijenu treba odrediti prije početka trgovanja pri čemu je bitno jesu li u određivanje transferne cijene korišteni planirani troškovi i drugi čimbe- nici koji će se s velikom vjerojatnosti ostvariti u razdoblju za koje se određuje transferna cijena. Metode su određene prema OECD-ovim Smjernicama o transfernim cijenama za multina- cionalne kompanije i porezne uprave. Primjena odgovarajućih metoda u formira- nju transfernih cijena spriječava, barem djelo- mično, prijenos dobiti u povezana društva u dru- gim državama. Na poreznom obvezniku je teret dokazivanja ispravnosti transferne cijene, odno- sno odabira i primjene odgovarajuće metode. Načelo neovisnosti načelo nepristrane transakcije Povezane osobe moraju međusobno poslo- vati prema načelu nepristrane transakcije, a ako ne postupe tako porezne vlasti, mogu zamijeniti cijene što su ih društva ugovorila transferne ci- jene sa ci jenama koje bi bile zaključene između nepovezanih osoba. OECD-ovog Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja propi- sano je načelo nepristrane transakcije na način da ako su između dva društva u njihovim trgo- vačkim i financijskim odnosima utvrđeni uvjeti različiti od onih koji bi postojali između samo- stalnih društava, dobit koju bi ostvarilo jedno društvo kad takvi uvjeti ne bi postojali, ali zato što postoje nije ostvarena, može se uključiti u do- bit tog društva i, sukladno tome, oporezivati. Prema propisima o porezu na dobit u FBiH, obveznik je dužan transakcije među povezanim osobama posebno prikazati u svojoj poreznoj bilanci. Ugovorom je propisano da, ako dođe do ispravka porezne osnovice u jednoj državi, po- trebno je istovremeno provesti odgovarajuću ispravku porezne osnovice u drugoj državi da ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja. U tome smislu je navedeno da ako država ugovornica u dobit društva te države uključi i, sukladno tome, oporezuje dobit za koju je društvo druge države ugovornice već oporezivano u toj drugoj državi, a takva dobit je ona koja bi prvo društvo ostvarilo da su uvjeti dogovoreni između ta dva društva jednaki onima koje bi međusobno dogovorila samostalna društva, tada će druga država na od- govarajući način prilagodi ti iznos poreza koji je utvrdila na tu dobit. Pri bilo kakvom prilagođavanju trebaju se uzeti u obzir odredbe ugovora i, prema potrebi, nadležna tijela država ugovornica će se međusob- no savjetovati. Od obaju nadležnih tijela očekuje se suradnja u rješavanju slučajeva na osnovi međusobnih sporazuma. Svako usklađivanje transfernih cijena unutar jedne jurisdikcije zahtijeva odgovarajuću pro- mjenu unutar druge jurisdikcije. Ako druga dr- žava ne obavi odgo varajuću ispravku, dobit tako povezanih društava će se dvostruko oporezovati. Da bi se takvo dvostruko oporezivanje svelo na minimum, postignut je među državni konsenzus o tome kako za porezne svrhe utvrditi transfer- ne cijene kod međunarodno povezanih društava. OECD-ovog Mode- la ugovora pojašnjava da država od koje se tra- ži usklađivanje cijena treba taj zahtjev odobriti samo ako smatra da se iz vrijednosti usklađene dobiti tačno vidi kakva bi dobit bila da su tran- sakcije bile nepristrasne. Budući da transferne cijene nisu ugo vorene na slobodnom tržištu, one mogu odstupa- ti od cijena što ih ugovore nepovezane osobe u usporedi voj transakciji u jednakim okolnostima. Zlouporaba transfernih cijena postoji ako su do- bit i rashodi nepri lično alocirani radi smanjenja porezne osnovice. Porezne vlasti nastoje prilagoditi cijene po- stignute u transakcijama između povezanih oso- ba s cijenama u nepristrasnim transakcijama iz- među nepovezanih oso ba. U tu svrhu OECD je izradio Smjernice o transfernim cijenama koje bi trebale poslužiti kako poreznim vlastima tako i multinacionalnim kompanijama koje posluju u različitim državama. Smjernice o transfernim cijenama bave se prvenstveno primjenom načela nepristrasne transakcije u ocjenjivanju transfernih ci jena kod povezanih društava. Budući da im je svrha po- računovodstvo i finansije porezni savjetnik ožujak 2012. U Smjernicama se raščlanjuju metode ocje- njivanja jesu li uvjeti gospodarskih i financijskih odnosa unutar grupe povezanih društava suklad- no načelu nepristrasne transakcije, te se rasprav- lja o prak tičnoj primjeni tih metoda, kao polazi- štu za analize transfernih cijena. Za provođenje načela nepristrasne transak- cije koriste se različite metode čiji je cilj postići što praktičnije rješenje koje je sukladno tim nače- lom. Primjena određene metode ovisi o okolno- stima i specifičnostima svakog pojedinog slučaja. Cijena koja se uzima kao usporediva može biti ona koju bi ugovorile članice povezanih društava s nekom trećom osobom koja nije član poveznih društava ili cijena koju ugovaraju potpuno neovi- sne nepovezane stranke na tržištu. Da bi se neka od metoda mogla primijeniti, treba na temelju razmatranih podataka identifi- cirati i odabrati odgovarajuću metodu, te obra- zložiti taj izbor. Nakon toga se sastavljaju ispra- ve o pretpostavkama i procjenama donesenim i izrađenim tokom utvrđivanja rezultata prema načelu nepristrasne transakcije. Pritom je bitna usporedivost, funkcionalna analiza i analiza rizi- ka. Dobivene rezultate izračunavanja treba uspo- rediti s podacima drugih društava u usporedivim okolnostima. Načelo neovisnosti utvrđivanja cijena koje se zahtijeva u odlučivanju o transfernim cijenama za multinacionalne kompanije i porezne uprave je bitno. Ako bi u takvim okolnostima jednom od tih društava bili nametnuti uvjeti koji se ne bi ostva- rili u transakcijama između nepovezanih društava, tada se najčešće prema odredbama međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dopušta mogućnost ispravljanja dobiti u porezne svrhe kako bi se osiguralo načelo neovisnosti, od- nosno načelo nepristrasne transakcije. Smatra se da dobit povezanih društava može, za svrhe utvrđivanja porezne osnovice, biti uskla- đena za bilo koja odstupanja i poremećaje koji bi narušili načelo neovisnosti. Poremećaji koji bi narušili načelo neovisnosti mogu biti različiti, kao što su antidampinške mjere pojedinih vlasti, politika tečaja, kontrola cijena i sl. Postoje brojni slučajevi gdje se načelo nepri- strasne transakcije lako može provesti, kao što su npr. No, postoje i brojni slučajevi kad je to zbog jedin- stvenosti transakcije teško budući da su usporedi- ve transakcije rijetke, npr. Osobito osjetljivo područje transfernih ci- jena između rezidenta i nerezidenta je pitanje iskazivanja poslovnih gubitaka uzrokovanih me- đunarodnim transakcijama između povezanih društava u slučajevima kad je opravdana pretpo- stavka da cijene isporučenih dobara i usluga po- vezanog društva nisu u skladu s tržišnim cijena- ma. Ostvarivanje gubitaka u nekom određenom razdoblju može biti opravdano ekonomskim razlozima, nastupa na nekom tržištu, razlozima konkurencije, osvajanja tržišta i sl. Međutim, to na dugi rok nije prihvatljivo ni trgovačkim druš- tvima niti poreznim organima. Načelo neovisnosti osigurava jednakost po- reznog postupka za društva koja posluju u razli- čitim zemljama u odnosu na društva koja posluju u samo jednoj zemlji. Načelo neovisnosti nije svemoćno budući da, na primjer, povezana društva mogu sklapati i neke poslove koje neovisna društva obično ne sklapaju u danim okolnostima prodaja nemate- rijalne imovine s nešto blažim uvjetima poveza- nim društvima , a što uvijek ne mora biti motivi- rano izbjegavanjem plaćanja poreza. Bez obzira na poteškoće u provedbi, nače- lo neovisnosti ostaje kao općeprihvaćeno načelo budući da je najbliže slobodnom tržištu. Gospodarska društva su povezana ako ista osoba izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju, nadzoru ili u kapitalu obaju gospodarskih društava, tj. Gotovo uvijek ovaj pojam obuhvaća odnos društva majke i društva kćeri, kao i društava bra- će i sestara. Prema odredbama članka 45. Zakona o po- rezu na dobit, povezanom osobom s obveznikom smatra se ona fizička ili pravna osoba u čijim se odnosima s obveznikom javlja mogućnost kon- trole ili značajnijeg utjecaja na poslovne odluke. Posjedovanje više od polovice ili pojedinačno naj- većeg dijela dionica ili udjela smatra se omoguće- nom kontrolom. Značajnijim utjecajem smatra se uzajamno veliki obujam kupoprodaje, tehno- loška ovisnost ili na drugi način stečena kontro- la nad upravljanjem. Povezanom osobom s ob- veznikom smatra se i ona pravna osoba u kojoj, kao i kod obveznika iste fizičke ili pravne osobe, neposredno ili posredno sudjeluju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u stavci- ma 3. Prema odredbama članka 9. Kada se koristi metoda troška, onda se obično misli na pune ili ukupne troškove. Oni uključuju u transfernu cijenu, pored varijabilnih i fiksnih troškova, i troškove potpornih funkcija kao npr. Također, u jednoj varijanti u transfernu cijenu se može uključiti i zarada u visi- ni marginalne kontribucije ili operativne dobiti. Poslovne jedinice ili članovi holdinga moraju raspolagati informa- cijama o tržišnim cijenama proizvoda sklopova, dijelova i usluga , kao i o njihovim troškovima. Farma ima kapacitet transporta 10. Mljekara radi s kapacitetom od 6. Mlje- kara od dvije litre mlijeka dobiva jedan litar vrhnja. Zaključak Metode određivanja transfernih cijena utvrđuju se na temelju načela neovisnosti, koje je općeprihvaćeno u okviru OECD-a. To načelo, u biti, predstavlja okosnicu primjene međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvo- strukog oporezivanja kad su u pitanju poveza- na društva. Polazi se od pretpostavke da se za porezne svrhe može ispraviti dobit povezanih osoba ako u međusobnim transakcijama nisu poštovale načelo neovisnosti, tj. Postoje mnogobrojne situacije u kojima se načelo neovisnosti može osporavati, kao što je npr. Bez obzira na te granične situacije, načelo neovisnosti i dalje ostaje bitno za utvrđi- vanje usporedivih tržišnih cijena. Zakon o porezu na dobit «Službene novine FBiH», br. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit «Služ- bene novine FBiH», br. Mjenica kao vrijednosni papir ima višestruku namjenu i može služiti kao sredstvo kreditiranja, plaćanja i obezbjeđenja plaćanja. Najčešće se upotreblja- Mjenica: PriMOPreDaja i knjiGOvODStvenO eviDentiranje Mirko Radić, dipl. O izmirivanju obaveza mjenicom se dogovaraju dužnik i povjerilac, bilo usmenim ili pisa- nim dogovorom, u kome uređuju osnovna pitanja: osnov izdavanja mjenice, način i vrijeme uručivanja mjenice povjeriocu, datum izdavanja i dospijeća mjenice za naplatu, vrijednost na koju mjenica glasi i dr. Ispravno popunjenu mjenicu trasant dužnik predaje remitentu povjeriocu u roku i na način kako su se dogovorili. Mada ni Zakonom o mjenici ni drugim propisima nije propisan način uručivanja mjenice povjeriocu, preporučuje se da to bude pismeno, neovisno od toga da li mjenicu povjerilac preuzima lično ili poštom. Pošto ni obrazac o predaji mjenice ni njegova sadržina nisu pro- pisani, potrebno je napomenuti da on u cijelosti treba da izrazi sadržaj mjenice i da se jedino tada može smatrati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. U ovom tekstu se pojašnjava način primopredaje mjenice, sa prijedlogom obrazaca o primo- predaji mjenice, kao i način knjigovodstvenog evidentiranja vlastite i trasirane mjenice kod učesnika u pravnom prometu u kome je korištena mjenica, kao i prilikom indosiranja mjenice. Povjerilac koji od dužnika primi mjenicu za obe- zbjeđenje naplate svog potraživanja može tu mje- nicu indosirati, odnosno prenijeti na treće lice radi izmirivanja svojih obaveza, u kom slučaju ona ima ulogu platežnog sredstva. Izdavanje mjenice predstavlja prvu mje- ničnu pravnu radnju u kojoj izdavalac mjeni- ce trasant svojim potpisom i pečatom ovje- rava mjenicu. Mjenica se popunjava na jeziku na kome je odštampan i obrazac mjenice, a uručuje se povjeriocu nakon što je svojim potpisom i pečatom ovjere ovlaštena lica tra- santa, avaliste, odnosno indosanata. Izdavalac mjenice trasant ostaje glavni mjenični duž- nik sve dok trasat mjenicu ne akceptira, posli- je čega trasat postaje glavni mjenični dužnik. Ako trasat odbije da akceptira mjenicu ili da je plati, u tom slučaju kao glavni mjenični dužnik ostaje trasant, pošto je on mjenicu stavio u promet. Kada se sâm izdavalac mjenice obavezuje da će naznačenu svotu na mjenici platiti po- vjeriocu remitentu ili licu koje on naznači, u određeno vrijeme i na određenom mjestu, u pitanju je vlastita mjenica. Vlastitom mjeni- com izdavalac obavezuje sâmog sebe da iznos iz mjenice plati o dospijeću korisniku - remi- tentu. Kod vlastite mjenice trasant vuče mjeni- cu na sebe, kom prilikom daje izjavu u mjenič- noj formi da će on platiti mjenicu. Pošto takvu mjenicu izdavalac vuče na sebe i na taj način sebe označuje kao glavnog dužnika, kod izda- vanja vlastite mjenice nema trasata, a to znači da kod vlastite mjenice ne postoji akceptiranje kao mjenično pravna radnja, jer je izdavalac ujedno i glavni dužnik i odgovara kao akcep- tant trasirane mjenice. U slučaju trasirane mjenice, izdavalac tra- sant daje nalog drugom licu, na koga vuče mje- nicu trasatu , da izvrši isplatu naznačenog mje- ničnog iznosa remitentu ili licu koje remitent označi. U trasiranoj mjenici izdavalac mjenice trasant , odnosno povjerilac poziva trasata dužnika da izvrši isplatu naznačenog mjeničnog iznosa remitentu ili licu koje remitent označi i trasat postaje glavni mjenični dužnik tek kada mjenicu akceptira. Trasirana mjenica se primjenjuje kad povje- rilac isporučilac robe ili davalac kredita trasi- ra vuče mjenicu i u mjeničnoj formi naređuje svom dužniku trasatu da trećem licu remiten- tu isplati iznos koji njemu duguje. To, praktič- no, znači da povjerilac izdavalac mjenice plaća dug prema svom povjeriocu remitentu potraži- vanjem od svog dužnika trasata. To je osnovni razlog za veću upotrebu trasirane mjenice, jer na taj način izdavalac trasant za izmirivanje svo- jih obaveza prema svom dobavljaču remitentu koristi tuđa novčana sredstva umjesto svojih, odnosno za izmirivanje obaveza prema svom po- vjeriocu remitentu koristi potraživanja od svog dužnika trasata. Mada je vlastita mjenica više zastupljena u domaćoj praksi, potrebno je napomenuti da je u svijetu više u upotrebi trasirana mjenica, koja omogućava trasantu da izmirenje svojih obaveza vrši na teret svog dužnika trasata , na taj način što vuče na njega mjenicu i poziva ga da plati. Normalno, on to radi na osnovu prethodnog dogovora sa trasatom, koji tre- ba da mjenicu akceptira i po dospijeću plati. Kada akceptira mjenicu, trasat postaje glavni mjenični dužnik, a do tog momenta glavni mjenični dužnik je trasant, jer je on mjenicu stavio u promet. U praksi tržišno razvijenih zemalja mje- nica je široko zastupljena kao instrument kre- ditiranja, plaćanja i obezbjeđenja plaćanja. U nominalnoj vrijednosti mjenice može biti sa- držan i iznos kamata za period od roka dospi- jeća određenog potraživanja do dospijeća mje- nice. Zbog visokih kamatnih stopa, s obzirom na to da u mjeničnom iznosu može biti sadr- žan i iznos kamata, mjenica može da dobije na značaju i da unese više reda i odgovornosti pri- likom preuzimanja i izmirivanja obaveza. Ovo iz razloga što u domaćoj praksi zaračunavanje računovodstvo i finansije porezni savjetnik ožujak 2012. Kada se mjenica izdaje kao instrument za obezbjeđenje plaćanja na odloženi rok, sasvim je logično da se po- slovni partneri dogovore i o računanju kamate za period od dospijeća potraživanja do dospi- jeća naplate mjenice kojom je obezbijeđeno to potraživanje. Kod vlastite mjenice akceptiranje kao mje- nično pravna radnja ne postoji, pošto takvu mjenicu izdavalac vuče na sebe i na taj način sebe označuje kao glavnog dužnika. Na vlastitu mjenicu, ukoliko nisu u suprotnosti sa njenom prirodom, primjenjuju se odredbe Zakona koje se odnose na trasiranu vučenu mjenicu. To znači da je primjena mjeničnih načela iden- tična za trasiranu i za vlastitu mjenicu, postoji potpuna podudarnost pravila o indosiranju i o dospjelosti. Po pitanju isplate mjenice, takođe, važe ista pravila kao i za trasiranu mjenicu, s tim što je kod vlastite mjenice trasant glavni dužnik. Ako se vlastita mjenica ne isplati u roku dos- pijeća, podiže se protest mjenice, kako bi se mo- gla naplatiti od regresnih dužnika. Treba napomenuti da se naplata sa računa trasanta može izvršiti samo na dan dospijeća mjenice ili u roku od dva dana poslije roka dospijeća. Za uspješno poslovanje mjenicom vlasti- tom ili trasiranom potrebno je poznavati na- čin njenog izdavanja, predaje mjenice povjeri- ocu, prenosa i naplate, kao i način postupanja u drugim konkretnim situacijama poslovanja sa mjenicom. PREDAJA MJENICE POVJERIOCU O izmirivanju obaveza mjenicom dužnik i povjerilac se dogovaraju, bilo usmenim ili pi- smenim dogovorom, pri čemu uređuju osnov- na pitanja, kao što su: osnov izdavanja mjenice, način i vrijeme uručivanja mjenice povjeriocu, datum izdavanja i dospijeća mjenice za napla- tu, vrijednost na koju mjenica glasi, o obračunu kamata i dr. Ispravno popunjenu mjenicu trasant duž- nik predaje remitentu povjeriocu u roku i na način kako su se dogovorili. Mada Zakonom o mjenici, kao i drugim propisima, nije propisan način uručivanja mjenice povjeriocu, preporuču- je se da to bude pismeno, neovisno od toga da li mjenicu povjerilac preuzima lično ili poštom. Za popunjavanje i predaju mjenice potrebno je imati u vidu i sljedeće: - da propisima nije ograničen limit za upisiva- nje vrijednosti mjenice; - da se mjenica popunjava pisaćom mašinom, mastilom ili hemijskom olovkom i da se po- daci unose na jeziku na kome je odštampan obrazac; - da mjenicu treba predati remitentu-indosa- taru na potvrdi o predaji mjenice, na kojoj povjerilac remitent pismeno treba da po- tvrdi prijem. Ispravno popunjenu mjenicu trasant duž- nik predaje remitentu povjeriocu u roku i na način kako su se dogovorili. Predaja mjenice remitentu-indosataru može se izvršiti neposred- nom predajom ili predajom putem pošte, ali i u jednom i drugom slučaju primalac treba da potvrdi prijem mjenice. Obrazac o predaji mje- nice popunjava trasant, a treba ga popuniti u najmanje dva primjerka, od kojih jedan origi- nal treba predati remitentu a kopija potpisana od remitenta vraća se trasantu i služi kao knji- govodstvena isprava. Da bi se obrazac o predaji mjenice smatrao knjigovodstvenom ispravom, potrebno je da u njega budu uneseni svi po- trebni podaci i mora biti potpisan od trasanta i remitenta. Pošto propisima nije propisan obrazac o predaji mjenice, kao i njegova sadržina, po- trebno je napomenuti da on treba u cijelosti da izrazi sadržaj mjenice, i jedino se tada može smatrati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom a sam obrazac bi mogao imati slje- deći izgled: računovodstvo i finansije porezni savjetnik mart 2012. Podaci o mjenici: Mjesto izdavanja Datum izdavanja Trasant Trasat Datum dospijeća 5. Podaci o nominalnoj vrijednosti mjenice i obračun kamata: Datum od kada teče kamata Broj dana Kamat. Na mjestu označenom za upis mjesta i datuma o predaji mjenice upisuje se mjesto i datum kada je mjenica pre- data remitentu — indosataru neposredna predaja. Ako je mjenica predana poštom, upisuje se mjesto i datum kada je mjenica predata pošti. Analogno navedenom, isti postupak se primjenjuje i za prijem mjenice. PRIMJERI KNJIŽENJA Vlastita mjenica Vlastita je mjenica kojom izdavalac obavezuje sâmog sebe da iznos iz mjenice plati o dospijeću kori- sniku-remitentu. U vlastitoj ili sopstvenoj mjenici oba- vezu da isplati mjenicu, odnosno novčani iznos nazna- čen na mjenici, ima sâm izdavalac mjenice trasant. Sarajevo, Bjelave 14, u iznosu od 87. Nabavljenu robu u svom skla- dištu vodi po prodajnoj cijeni, s tim da ukalku- lisani RUC za nabavljenu robu iznosi 10. Za obezbjeđenje plaćanja kupljene robe, dana 02. Sarajevo je izdalo vlastitu mjenicu na iznos od 87. Mjenica domicilirana na Trebević Banku d. Mjenica naplaćena sa žiro-ra- čuna na dan dospijeća. Na osnovu navedenih podataka izdata je vla- stita mjenica sa serijskim brojem AF 0000034, čije popunjavanje je izvršeno na sljedeći način: računovodstvo i finansije porezni savjetnik ožujak 2012. Podaci o mjenici: Mjesto izdavanja Datum izdavanja Trasant Trasat Datum dospijeća Sarajevo 02. Podaci o nominalnoj vrijednosti mjenice i obračun kamata: Datum od kada teče kamata Broj dana Kama. Osnov predaje mjenice: izmirenje duga po rn-u br. Opis Konto Iznos Duguje Potražuje 1. Roba u svom skladištu 1320 85. Opis Konto Iznos Duguje Potražuje 1. Potraživanja od kupaca u zemlji 2111 87. Nabavna vrijednost prodate robe 5011 75. Ukalkulisana razlika u cijeni 1371 15. Mjenice u domaćoj valuti — Alfa d. Mjenice u domaćoj valuti predate na naplatu Alfa d. Transakcijski račun 200 87. Sarajevo Trasirana mjenica Kod trasirane mjenice trasant vuče mjenicu na svog dužnika trasata i poziva ga da plati, na koji način za izmirivanje svojih obaveza prema dobavljačima koristi tuđa novčana sredstva umje- sto svojih, odnosno za izmirivanje svojih obaveza koristi potraživanja od svog dužnika. On to radi na osnovu prethodnog dogovora sa trasatom, koji treba da mjenicu akceptira i po dospijeću plati. U praksi je najčešći slučaj da trasant uručuje re- mitentu neakceptiranu mjenicu, koju ovaj podnosi na akceptiranje trasatu u roku kako se već dogovo- rio sa trasantom nakon što ovaj obezbijedi pokriće. Međutim, radi povećanja sigurnosti naplate mjenice, remitent može zahtijevati da mu trasant uruči već akceptiranu mjenicu. U tom slučaju trasat je već pri- hvatio ulogu glavnog dužnika, a u slučaju da mjeni- cu ne plati nakon njenog dospijeća, naplata se može ostvariti i od trasanta kao regresnog dužnika, na koji način je povećana sigurnost naplate mjenice. Sarajevo, Ilidžanska cesta 100, isporučilo robu u vrijednosti od 99. Ukalkulisana razlika u cijeni u iznosu od 10. Nabavna vrijednost robe iznosi 75. Sarajevo u iznosu od 87. Sarajevo na iznos od 87. Sarajevo, što je i učinjeno. Sarajevo, Bjelave 14, u iznosu od 87. Sarajevo, Ilidžanska cesta 100, na iznos od 87. Saraje- vo plati virmanom. Sara- jevo akceptirao prilikom izdavanja. Na mjenici je naznačeno da se podnosi na naplatu u pro- storijama trasata. Partneri su se usaglasili da se mjenicom izmiruju dugovanja i potraživanja iz osnovnog odnosa, a da će po pitanju plaćanja kamata sačiniti poseban spora- zum, neovisan od mjenično pravnog odnosa. Sarajevo robu u svom skladištu vodi po prodajnoj cijeni od 101. Podaci o mjenici: Mjesto izdavanja Datum izdavanja Trasant Trasat Datum dospijeća Sarajevo 02. Podaci o nominalnoj vrijednosti mjenice i obračun kamata: Datum od kada teče kamata Broj dana Kam. Osnov predaje mjenice: izmirenje duga po rn-u br. Opis Konto Iznos Duguje Potražuje 1. Potraživanja od kupaca u zemlji Gama d. Nabavna vrijednost prodate robe 5011 85. Ukalkulisana razlika u cijeni robe u velepr. Dobavljači u zemlji Beta d. Transakcijski račun 200 11. Saraje- vo izmirilo virmanom knjiženje pod red. Sarajevo u svom knjigovodstvu nema evidentiranu obavezu po osnovu izdate mjenice, jer je u dogovoru sa trasa- tom mjenicu izdalo na teret svog pokrića koje ima kod trasata glavnog dužnika po mjenici, pošto je mjenica akceptirana odmah prilikom izdavanja. Opis Konto Iznos Duguje Potražuje 1. Potraživanja od kupaca u zemlji 2111 87. Nabavna vrijednost prodate robe 5011 75. Ukalkulisana razlika u cijeni 1371 15. Mjenice u domaćoj valuti Alfa d. Mjenice domaćoj valuti predate na naplatu 20711 87. Transakcijski račun 200 87. Sarajevo remitent je isto kao i u slučaju kada je bila u pitanju vlastita mjenica. Sarajevo, odnosno akceptanta trasirane mjenice, sa čijeg je žiro-računa izvršena naplata mjenice na dan njenog dospijeća. Opis Konto Iznos u KM Duguje Potražuje 1. Roba u svom skladištu 1320 101. Dobavljači u zemlji 4320 87. Obaveze za izdate mjenice 4391 87. Dobavljači u zemlji Alfa d. Indosiranje mjenice predstavlja mjenično pravnu radnju u kojoj imalac mjenice remitent ili in- dosant prenosi pravo iz mjenice na drugo lice. Lice koje vrši prenos prava iz mjenice naziva se indosant, a lice na koje se to pravo prenosi naziva se indosatar. Mjenica se može indosirati više puta ne- ograničeno , što znači da se može indosirati i u korist trasanta ili nekog ranijeg indosanta, koji takvu mjenicu, prije roka njenog dospi- jeća, može indosirati na treće lice, što se obič- no radi zbog izmirivanja obaveza prema tom licu. Indosiranje je ograničeno u slučaju da trasant ili jedan od indosanata bilo koji za- brani indosataru dalje prenošenje mjeničnog potraživanja. Naredba o indosiranju, po pravilu, se vrši na poleđini mjenice. Indosament mora biti bezuslovan, a djelomičan indosament je ništavan, odnosno mjenica se može indosirati samo u cijelosti. Indosant, koji vrši plaćanje svojih oba- veza indosiranjem mjenice, treba da je preda ispravno popunjenu indosataru novom vla- sniku mjenice , a preporučljivo je da se ta pri- mopredaja obavi pismeno, odnosno indosatar treba pismeno da potvrdi indosantu prijem mjenice. Kod ove mjenično pravne radnje potrebno je naglasiti da se indosiranje mje- nice vrši neprekinutim nizom indosamenata, odnosno ako je prekinut niz indosamenata ta- kva mjenica se neće moći naplatiti od novog vlasnika. Pošto obrazac o primopredaji indosirane mjenice nije propisan, napominje se da on treba da izrazi sadržaj mjenice. Sarajevo u mjenič- nom portfelju drži trasiranu i akceptiranu mje- nicu, izdatu 2. Sarajevo, Ilid- žanska cesta broj 100, sa dospijećem 12. Sarajevo privre- menu situaciju za izgradnju poslovnog prostora magacin u Sarajevu na iznos od 105. Sarajevo uru- čilo indosiranu trasiranu mjenicu na iznos od 87. Sarajevo , s tim što se obavezalo da razli- ku od 17. Sarajevo, Bjelave 14 Direktor: potpis i pečat Sarajevo, 05. Sarajevo Ilidžanska cesta broj 100 12. Podaci o nominalnoj vrijednosti mjenice i obračun kamata: Datum od kada teče kamata Broj dana Kam. Osnov predaje mjenice: izmirenje duga po rn-u br. Opis Konto Iznos Duguje Potražuje 1. Investicije u toku: građevinski objekti 0251 90. Dobavljači u zemlji GP Delta d. Dobavljači u zemlji 4320 17. Opis Konto Iznos Duguje Potražuje 1. Smanjenje vrijednosti zalihe učin- ka nedovršenih usluga građev. Transakcijski račun 200 17. Transakcijski račun 200 87. Opis Konto Iznos Duguje Potražuje 1. Obaveze za izdate mjenice Alfa d. Međutim, partneri su se mogli dogovoriti da se kamata po izdatim mjeni- cama obračunava i da ona bude sadržana u vrijed- nosti mjenice. U tom slučaju bi se morali dogovoriti od koga dana će se obračunavati kamate od dana nastanka dužničko-povjerilačkog odnosa, tj. Problematika kamata je, međutim, mno- go složeniji odnos, koji zaslužuje da se posebno obradi, pa ćemo to pojasniti u posebnoj temi. REG IONALN I POSLOVN I MAGAZ IN PRIZMA računovodstvo i finansije porezni savjetnik mart 2012. Ta povezanost je naglašena u današnjem globalizacijskim uslovima kada se egzistencija svakog poslovnog subjekta prven- stveno promatra kroz finansijsku uspješnost kako od dioničara, banaka tako i od uposlenih i menadžmenta. Veza između poslovnih funkci- ja marketinga i finansija je recipročna. Metrika marketinga predstavlja niz finansijskih analiza i važan je aspekt procesa donošenja marketinških odluka kao sastavnog dijela procesa marketing planiranja. Ona uvijek predstavlja sastavni dio razumijevanja određenih marketing problema i studije slučajeva. U ovom radu bit će dat pregled nekoliko segmenata metrike marketinga kroz ne- koliko fnansijskih oruđa za marketinške analize:1 bilans uspjeha, analitički pokazatelji poslovanja, marža i rabat i analiza tačke pokrića ili praga ren- tabilnosti. BILANS STANJA I BILANS USPJEHA POSLOVNOG SUBJEKTA Dva najvažnija poslovna izvještaja koja pre- duzeće koristi kao prikaz stanja i uspješnosti svog poslovanja su bilans stanja i bilans uspjeha. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja izvještaja. On predstavlja prikaz stanja sredstava i izvora sredstava na određeni dan izražen u novcu. Na lijevoj strani, u aktivi, iskazuju se sredstva, a na desnoj strani, u pasivi, izvori finansiranja tih sredstava. Glavne kategorije sredstava su: stalna imovina, zalihe, kratkoročna potraživanja i krat- koročni finansijski plasmani. Aktiva i pasiva moraju biti jednake. Ako bilans stanja nije u ravnoteži, bilans praktično i ne postoji. Bilans osnivanja se sastavlja pri osniva- nju preduzeća popisom imovine unijete u poslo- vanje. Tekući bilans sastavlja se kao izraz redovnog poslovanja i njime se vrši kontrola poslovanja. Bilans uspjeha predstavlja pregled rashoda, prihoda i finansijskog rezultata preduzeća za određeni period. Najvažniji bilans uspjeha je onaj koji se odnosi na određenu poslovnu godinu. Po- daci iz bilansa uspjeha služe kao osnov za ocjenu uspješnosti poslovanja preduzeća. Za razliku od bilansa stanja čiji su računi realni, jer izražava- ju imovinske dijelove, računi bilansa uspjeha su obračunskog karaktera. I bilans uspjeha možemo shvatiti kao dvostrani pregled: na jednoj strani, rashodi i pozitivan finansijski rezultat, a, na dru- goj strani, prihodi i negativan finansijski rezultat. U bilansu uspjeha prihodima se sučeljavaju pri- padajući rashodi, odnosno rashodi koji su nastali u cilju ostvarenja prihoda. Redovni poslovni izvještaji kao finansijski iz- vještaji marketaru mogu koristiti na više načina:3 usporedbom redovnih poslovnih izvještaja koji obuhvataju ili se vežu za dva različita perioda, odnosno trenutka, marketar može odrediti pozi- tivne ili negativne trendove i preduzeti određene marketinške aktivnosti u skladu sa zaključcima provedene marketinške analize i poslovni izvje- štaji se mogu projicirati i za naredni period i ta- kvi izvještaji se nazivaju proforma ili planirani poslovni izvještaji. U tom slučaju poslovni izvještaji pred- stavljaju samo procjenu i proračun elemenata za bližu ili daljnju budućnost, s tim da je preciznost procjene manja što je duži period koji obuhvata- ju. Iako je gotovo nemoguće napraviti potpuno pouzdanu procjenu budućih poslovnih rezultata, 3 Grbec, B. To, drugim riječima, znači da metrika marketinga treba predstavljati kvan- tificiranu povezanost između metrike marketin- ga i finansija kao poslovnih funkcija poslovnog subjekta. Ovo se zorno može vidjeti na nekoliko usporednih međuodnosa metrike marketinga i metrike finansija. Bruto prihodi od prodaje 500. Troškovi prodate robe 260. Prihod od prodaje obuhvata tri stavke:7 1. Kao što je očekivano, neki kupci su kupljenu robu vratili natrag, zbog nastalih oštećenja ili u vezi sa nekim drugim valjanim razlogom koji opravdava povrat. Ukoliko je takav kupac uspio vratiti novac za ku- pljenu robu, ili ukoliko je pak ostvario novu kupo- vinu za isti iznos, tada će data aktivnost trgovine biti prikazana kao povrat. Također, moguća je i opcija da se kupac odluči da zadrži kupljenu robu, ali uz uslov da trgovac smanji cijenu po kojoj je roba tada kupljena. U tom slučaju ta se umanje- na vrijednost naziva otpisom. Slijedi prikaz koji potkrijepljuje prethodni opis: Prihodi od prodaje bruto iznos........... Početna tačka tog obračuna je inventurna lista trgovine sačinjena na početku 2011. Dobavljači su trgovini odobrili rabat ili popust u vrijednosti u iznosu od 20. Ukoliko se tom iznosu pridruži i vrijednost robe prikazane na inventurnoj listi sa početka 2011. Inventurna lista sačinjena na kraju 2011. Taj iznos, kada se oduzme od prethodnog, daje iznos troškova robe prodate tokom 2011. Rashodi prodaje obuhvataju plaće dva upo- slena poslodavca, troškove oglašavanja u lokal- nim medijima, te troškove isporuke, odnosno dostave kupljenih poljoprivrednih alatki nakon sitnih opravaka. Rashodi prodaje za 2011. Administrativni rashodi uključuju plaću po- slovođe, troškove nabavljenog uredskog materi- računovodstvo i finansije porezni savjetnik mart 2012. Ukupni administrativni ras- hodi za 2011. I konačno, opšti rashodi uključuju najamni- nu za poslovni prostor, plaćanje komunalnih obaveza, troškove osiguranja i amortizaciju, sve u ukupnom iznosu od 20. Ukoliko te iznose oduzmemo od vrijedno- sti bruto marže ostvarene tokom 2011. Pokazatelji poslovanja izračunavaju se na način da se uspo- ređuju vrijednosti pojedinih, izabranih stavki poslovnog izvještaja sa vrijednošću ostvarenih neto prihoda od prodaje. Pokazatelji poslovanja su, dakle, dobiveni prema vrijednostima koje su preuzete iz redovnih poslovnih izvještaja i omo- gućuju marketarima da usporede poslovanje pre- duzeća u jednoj godini u odnosu na onu koja joj je prethodila, mogućnost usporedbe poslovanja preduzeća sa standardima privredne grane u ko- joj preduzeće djeluje, te tako i sa poslovanjem konkurenata u istoj godini. Najčešće korišteni pokazatelji poslovanja su procenat ili stopa bruto marže, procenat ili stopa neto dobiti — omjer neto dobiti i ostvare- nih prihoda, procenat ili stopa redovnih rasho- da, te procenat ili stopa otpisa i povrata. Prikaz: Pokazatelji poslovanja za 2011. Koeficijent obrta zaliha je broj koji pokazuje koliko je puta poljoprivredna oprema - roba na zalihama prema evidenciji na inventurnim listama bila prodata tokom odre- đenog perioda najčešće tokom jedne godine. Sâm koeficijent obrta zaliha može biti izračunat na više načina zavisno od polazne tačke za obra- čun: može biti izačunat na bazi troškova prodate robe, na bazi prodajne cijene ili na bazi artikla. Naravno, što je viši koeficijent obrta zaliha, to je veća i efikasnost i profitabilnost vođenja preduzeća. VRSTA TROŠKOVA9 Dok su se prethodna razmatranja ticala fi- nansijskih analiza prethodnih, proteklih perioda, sljedeći segment metrike marketinga važan je i tiče se projekcije nekih budućih marketinških aktivnosti. Kao polazna tačka tih razmatranja poslužit će nam upoznavanje sa vrstama troškova poslovanja. Razmotrimo jednostavan primjer u kojem ponuđač želi uvesti novi proizvod. Prije uvođenja samog proizvoda biće naophodno uraditi eko- nomsku analizu kako bi se sagledale moguće po- sljedice koje različite odluke mogu imati na pro- fit koji će se ostvariti prodajom novih proizvoda. Prije svega, ponuđač mora biti svjestan činjenice da će broj proizvoda koje planira prodati imati znatan uticaj na ukupne troškove, a samim tim i na profit. Dalje, ponuđaču je poznato da troškovi prodaje, recimo, četiri jedinice proizvoda neće biti četiri puta veći od prodaje jedne jedinice proizvo- da. Zbog toga što nisu svi troškovi vezani za prodaju. Da bi to bilo jasnije, moramo napraviti razliku između varijabilnih i fiksnih troškova. Primjer krive ukupni troškovi pri odgovarajućem obi- mu proizvodnje Jedan dio ukupnih fiksnih troškova tijesno je povezan sa prodajom i to na način da njihov nivo direktno zavisi od obima ostvarene proda- je — možemo uočiti linearnu povezanost između same prodaje i datih troškova. Ovakvu vrstu troš- kova nazivamo varijabilnim troškovima, budući da njihov ukupni iznos varira zajedno sa obi- mom prodaje. Drugi dio ukupnih troškova je fiksan, tj. Na primjer, troškovi najma poslovnog prostora će ostati isti bez obzira na to da li preduzeće prodalo hiljadu koma- da proizvoda u toku jednog mjeseca ili nijedan. Za detaljno objašnjenje prirode troškova po- slovanja uzet ćemo primjer proizvodnje. Kao po- četnu tačku važno je istaći da su varijabilni troš- kovi, iako oni u ukupnom iznosu variraju zajed- no sa obimom proizvodnje, po jedinici proizvoda konstantni. Ipak, troškovi materijala za jednu po- ljoprivrednu alatku su uvijek 10 KM, bez obzira na nivo proizvodnje, tj. Nasuprot tome, mjesečni zakup ma- računovodstvo i finansije porezni savjetnik mart 2012. KONTRIBUCIJA10 Nakon što smo razjasnili osnovne vrste troš- kova, možemo postaviti osnovni koncept kon- tribucije. Pod kontribucijom se u ovom smislu podrazumijeva dio prihoda koji ostane na raspo- laganju prodavcu proizvoda ili usluga nakon što od prihoda od prodaje oduzme sve varijabilne troškove. U skladu sa prethodnim podacima, varijabil- ni troškovi po jedinici proizvoda vt iznose 380 KM 300 KM + 30 KM + 50 KM. TAČKA POKRIĆA11 Upotrebljavajući do sada naučene pojmove, možemo učiniti dosta toga pri analizi različitih marketing problema. Recimo da želimo izraču- 10 Prilagođeno prema: Peštek, A. Iznos prodaje pri kojem je ukupan prihod jednak ukupnim troškovima naziva se tačka pokrića. Pretpostavimo da fiksni troškovi iznose 60. Koliko proizvoda preduzeće mora prodati da bi pokrilo sve ove troškove? Koncept tačke pokrića može pomoći me- nadžmentu pri korekciji cijena ili pri odluci o adekvatnom nivou marketinških i drugih fiksnih troškova koje preduzeće može podnijeti. Sve što je potrebno jeste izračunati nekoliko kalkulacija sa različitim pretpostavkama koje se tiču cijene, troškova oglašavanja, broja prodavača itd. U praksi samo mali broj preduzeća može kroz duži period poslovati na nivou tačke pokrića tj. Preduzeće normalno nastoji ostvariti određeni obim prodaje koji će mu donijeti odgo- varajući profit. Nivo profita sa kojim će preduzeće biti zadovoljno zavisi od mnogih faktora kao što su npr. Možemo upotrijebiti istu formulu da izračuna- mo obim prodaje neophodan za ostvarivanje želje- nog profita. Koliko će proizvoda biti neophodno proda- ti da bi se ostvario taj ciljani nivo profita? Marža predstavlja povećanje izraženo kao 12 Prilagođeno prema: Peštek, A. Postoji dva načina da izračuna- mo maržu: na bazi troškova ili na bazi prodajne cijene. ZAKLJUČAK Efektivnost i efikasnost upravljanja, odno- sno odlučivanja na temelju finansijskih i marke- ting pokazatelja predstavlja usmjerenost finan- sijskih informacija kao osnove odlučivanja pre- ma postavljenim tržišnim ciljevima. Stoga izbor elemenata iz finansijskih izvještaja predstavlja osnovu za njihovo ostvarivanje. Ovakav pri- stup odlučivanju uči menadžere kako da sprije- če upravljanje poslovnim subjektima isključivo na temelju vlastitog mišljenja. Dakle, analizom relevantnih podataka dolazi se do važnih poka- zatelja na temelju kojih se smanjuje rizik odlu- čivanja koji je često zasnovan samo na intuiciji top-menadžmenta. UVOD Proces svake interne revizije sprovodi se kroz četiri koraka: planiranje, rad na terenu, izvješta- vanje i monitoring korektivnih aktivnosti. Pored mnogih postupaka koji se sprovode u ove četi- ri faze, metodologija interne revizije obuhvata uvodni i završni sastanak tima revizora sa me- nadžmentom subjekta revizije. Vođa revizorskog tima lead auditor je uvijek odgovoran za pla- niranje i održavanje sastanaka. Uvodni i završni sastanak su bitni za uspostavljanje dobre saradnje sa menadžmentom klijenta i izgradnju autoriteta revizora. SvrHa i ciLjevi UvODnOG i zavrŠnOG SaStanka revizOra Sa MenaDŽMentOM SUbjekta revizije Dr. Mile Stanišić r e v i z i j a porezni savjetnik ožujak 2012. Efikasna komunikacija na početku revizije može značajno da utiče na atmosferu u kojoj se cjelokupna revizija obavlja. Ona može biti nešto između aktivne saradnje i otvorenog neprijatelj- stva. Ona zaslužuje znatnu pažnju i trud. Da bi revizor završio reviziju treba da kažete subjektu revizije šta je pronašao, da to formuliše u pisanoj formi i da objasni naknadne aktivnosti. Da bi se revizija zaključila, održava se sastanak sa subjektom revizije. Glavni cilj ovog sastanka je usaglašavanje nalaza i korektiv- nih aktivnosti. UVODNI SASTANAK Uvodni sastanak treba da se održi radi dobi- janja informacija o misiji zadatku , značajnim procesima, i procedurama kontrole jedinice koje će se koristiti u procesu preliminarnog pregleda. Revizor koristi ove informacije da bi utvrdio od- govarajući cilj i delokrug revizije. Revizor treba da pripremi uvodni sastanak i da ga e-mail-om potvrdi. U e-mail-u treba ukratko navesti objav- ljivanje revizije, datum, vrijeme i mjesto uvodnog sastanka; cilj uvodnog sastanka i želju da se riješe pitanja koja se odnose na okvirni cilj i djelokrug. Revizije sa iznenadnom komponentom komponentom iznenađenja , kao što su istra- žujuće revizije, brojanje gotovine itd. Ukoliko se obavi znatan dio rada na terenu poslije iznenadne komponente iznenađenja , uvodni sastanak treba da se obavi pošto se rad koji se odnosi na iznenađenje završi. Uvodni sastanak je značajna etapa u redovnoj reviziji. On je prilika da se utvrdi prava atmosfe- ra i da se počne sa izgradnjom dobrih odnosa. Objasnite ko, šta, gdje, kada, zašto i kako za one koji ranije nisu učestvovali u procesu revizije. Na početku faza planiranja zadatka interne revizije, a prije početka preliminarnog pregleda, menadžer interne revizije i odgovorni interni re- vizor treba da se sastanu sa menadžmentom kli- jenta i ključnim nadzornim osobljem. Uvodni sastanak omogućava da se izgrade dobri odno- si. Pitanja koja treba prodiskutovati za vrijeme uvodnog sastanka obuhvataju sljedeće: Djelokrug i ciljevi. Pregled osnovnog dje- lokruga i ciljeva planiranih za reviziju. Kratak pregled opšteg plana rada revizije. Naglašavanje da je cilj revizije da dodata vrijednost organiza- ciji i pomogne menadžmentu obezbjeđivanjem analiza, procjena, preporuka i informacija koje se odnose na pregledane aktivnosti. Sve to je plani- rano da bi se pomoglo menadžmentu u ostvare- nju njihovih ciljeva. Objasniti kako će se postupati sa nalazima revizije, na primjer: rje- šavanje manjih neznatnih nalaza, diskusija o svim nalazima na tekućem planu da bi se omo- gućilo klijentu da pomogne u razvoju unaprije- đenja aktivnosti i da se blagovremeno preduzmu akcije, zaključni sastanak poslije završetka rada na terenu da bi se potvrdili svi nalazi i planirane aktivnosti unaprijeđenja, pregled nacrta izvješta- ja, i distribucija zvaničnog izvještaja o reviziji. Obezbijediti ažurirano stanje prethodnih revizij- skih nalaza. Dogovoriti sa menadžmen- tom klijenta da njihovo osoblje bude obavješta- vano o progresu napretku revizije i nalazima. Utvrditi dinamiku obavještavanja o progresu revizije i dogovoriti da upravljački nivoi budu ocijenjeni u vezi sa razvojem revizije i nalazima i konsultovani o planu unaprijeđenja. Treba raz- motriti da se klijentu obezbijedi raspored doga- đaja revizije. Ovaj raspored treba da obuhvata procijenjene datume rada na terenu, periodične sastanke, zaključni sastanak, izdavanje izvještaja o reviziji i praćenje revizija. Tražite prijedloge za oblasti sa problemima gdje revizori mogu da budu od pomoći lokalnom rukovodstvu. Pažlji- vo se mora razmotriti svaka sugestija i zahtjev da r e v i z i j a porezni savjetnik mart 2012. Revizor ne treba da učestvuje u funkcionalnim i operativnim aktivnostima. Saradnja koja se odnosi na administra- ciju. Raspitajte se o radnom vremenu, pristupu evidencijama, raspoloživoj oblasti rada za učešće internih revizora, raznim zahtjevima koji se od- nose na zadnje rokove u vezi sa poslovima klijen- ta, i drugim informacijama koje mogu da budu od pomoći za planiranje aktivnosti revizije da bi se uklopile u poslovnu rutinu sa minimalnim uznemiravanjem osoblja klijenta. Organizujte da se sastanete sa drugim osobljem sa kojim će interni revizor raditi u toku revizije. Takođe, organizuj- te obilazak i upoznavanje sa fizičkim objektima, potrebnim bezbjednosnim formalnostima, i zašti- tom gdje je to potrebno. Efikasna komunikacija na početku rada na terenu može značajno da utiče na atmosferu u kojoj se obavlja cjelokupna revi- zija. To zaslužuje posebnu pažnju i trud revizora. PLANIRANJE UVODNOG SASTANKA Vođa tima revizije lead auditor je odgovo- ran i zadužen za prvi sastanak, Kao vođa tima revizije, on treba da odredi koliko će taj prvi sa- stanak biti formalan. Generalno, prvi sastanci kod internih revizija su manje formalni nego prvi sastanci kod spoljnih revizija. Uvijek treba isplanirati vrijeme prvog sa- stanka. Čak i kada je riječ o rutinskoj sistemskoj reviziji, učtivo je da svi budu obaviješteni da će se revizorski tim baviti tom oblašću i o tome šta su planovi revizorskog tima u pogledu te revizije. Ako je revizija rutinska i svako zna šta se može očekivati, može se održati kratak sastanak. Kra- tak sastanak se može održati u kancelariji super- vizora i ne mora trajati ni pet minuta. Sastanak treba da bude formalniji kada se radi o većem obimu revizije, kada revizija nije rutinska i kada su poslovni rizici veći. Formalan sastanak se može održati u sali za sastanke i može trajati od 30 do 60 minuta. Sastankom se obe- zbjeđuje da svako bude upoznat sa revizijom i na taj način se omogućava identifikovanje problema u posljednjem trenutku. Ako se radi o reviziji nove oblasti ili ako su uključeni novi ljudi novi u procesu revizije , tada se može planirati duži sastanak. Treba da se vodi evidencija o tome ko je pri- sustvovao prvom sastanku. Neki revizori traže da se prisutni upišu ime, oblast, datum. Takođe, treba da unesete u zapisnik promjene u planu re- vizije ili ono što zabrinjava subjekat revizije. Dnevni red uvodnog sastanka Kompletno predstavljanje. Potrudite se da svako svakoga zna. Ovo je idealan trenutak da svi budu prisutni. Zahvalite se osobi ili je pomenite koja je organizovala reviziju. To može da bude svako ko je koordinisao reviziju. Ponovo potvrdi- te svrhu, obim i standarde na osnovu kojih će se obavljati revizija. Ako treba verifikovati korektiv- ne aktivnosti iz prethodnih revizija kao dio revi- zije, i to treba da bude svrha. Treba da razjasnite sve nejasne detalje plana revizije. Danas svi zakoni u di- jelovima koji se odnose na internu reviziju do- zvoljavaju neograničen pristup svim oblastima i dokumentima. Međutim, u nekim slučajevima ograničenje može da bude iz određenih razloga. U tim slučajevima sva ograničenja pristupa koja su nametnuta revizorima treba da budu identifi- kovana prije uvodnog sastanka, ali revizor treba da bude spreman da dotaknete svako pitanje koje se pojavi u posljednjem trenutku. Pristup revizo- ra određenim oblastima može biti ograničen iz više razloga, na primjer: bezbjednosna pitanja, tajnost podataka, vlasničke informacije, kontro- le koje se odnose na životnu sredinu, ljekarsko uvjerenje. Bezbjednosna ograničenja su uobičajena. Kao i kada se radi o zakonu, nepoznavanje bezbjednosnih pravila i pravila zaštite sredine nije opravdanje. Treba se potruditi da imate odgovarajuću obuku i opremu za ličnu zaštitu i da znate kako da je koristite. Revizorske metode i tehnike. Revizor treba da objasni kako će se podaci prikupljati - npr. Kod zrelih programa revizije nije neophodno da ova tačka dnevnog reda po- stoji kod svake revizije. Revizor može jednostav- no samo da pita da li ima pitanja o tome kako će se revizija obavljati. Budite spremni da objasnite svoj pristup kod uzorkovanja odnosno da li je slučajni ili dirigovani. Ako treba da obavite re- viziju više od jedne oblasti uz korišćenje tehnika praćenja, i to objasnite. Objasnite kako će se o prikupljenim podacima za vrijeme ispitivanja izvještavati i kako će se oni pratiti. O rezultatima revizije može se izvještavati kao o neusaglašenosti ili nepridržavanju. Objasnite kako se kategori- zuje relativna važnost rezultata, kao što je veća i manja neusaglašenost.